Dostupni linkovi

logo-print

Sukobi u Kijevu: Poginuo gardist, deseci ranjenih


U Kijevu su u ponedjeljak izbili sukobi između prosvjednika i policije nakon što je ukrajinski parlament, u prvom čitanju, usvojio ustavnu reformu koja daje više autonomije teritorijima na proruskom pobunjeničkom istoku zemlje.

Jedan pripadnik Ukrajinske Nacionalne garde je ubijen, a deseci su ranjeni u sukobu ispred parlamenta.

Ministar unutarnjih Arsen Avakov kazao je da je gardist umro od posljedica ranjavanja šrapnelima nakon što je bačena ručna granata. Više od 90 ih je povrijeđeno, a među njima je i pripadnik službe sigurnosti koji je ostao bez oba stopala.

Reporter BBC-a je javio da je čuo najprije tri slabije, a potom snažniju eksploziju.

Kijevska policija je saopćila da je uhapšena osoba koja je bacila granatu.

Prethodno je bilo izvještaja o upotrebi šok bombi i suzavca, no nejasno je da li ih je upotrijebila policija ili demonstranti.

Nakon jake eksplozije organizatori protesta, desna stranka "Sloboda" i krajni ekstremistički pokret "Desni sektor" rekli su da je moguće da su u njihe redove bili ubačeni provokatori.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da će odgovorni za nasilje na protestu ispred parlamenta biti kažnjeni.

Nasilje je izbilo nakon što je parlament usvojio u prvom, čitanju zakon o ustavnim reformama, koje je u parlament uputio predsjednik Petro Porešenko, a po kojem bi se podigla razina autonomije pobunjenih istočnih djelova Ukrajine, Donjecka i Luganjska.

Od 365 poslanika njih 265 je podržalo predloženi zakon. Predsjednik parlamenta Volodimir Grojsman prijedlog zakona je obrazložio:

“Ustavne reforme o kojima raspravljamo u prvom čitanju su osnov na kojem je utemeljena ujedinjena Evropa i na kojem će se zasnivati suverena država. Nikada ne bih glasao ni za kakav specijalni status."

Ustavni sud Ukrajine dao je u julu zeleno svjetlo za nacrt ustavnih reformi o davanju veće autonomije separatističkim područjima na istoku. Riječ je o većim ovlastima regionalnim i lokalnim vlastima, ali suprotno očekivanju proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, nije potvrđen status poluautonomije teritorija pod njihovom kontrolom.

Decentralizacija i specijalni status pobunjeničkih područja Donecka i Luganjska predviđeni su sporazumom iz Minska koji je postignut uz posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, te u prisutnosti predsjednika Rusije Vladimira Putina.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG