Dostupni linkovi

logo-print

Sukob interesa zakočio popunu Vijeća ministara BiH


Vijeće ministara BiH

Vijeće ministara BiH

Novi zakon o sukobu interesa, na koji su zamjerke imali iz Brisela, izazvao je prve probleme. Centralna izborna komisija odbija provjeriti kandidate za ministra i dvoje zamjenika, navodeći da je za to nadležan Parlament BiH. Analitičari ocjenjuju kako je postojeća situacija rezultat donošenja novog, nakaradnog, zakona prema kojem će parlamentarci odlučivati o tome jesu li ili ne u sukobu interesa stranački kandidati. Ovakav zakon je mimo evropske prakse, a iz Evropske komisije poručuju da je Bosnu i Hercegovinu vratio ne korak, već kilimetre nazad od Evropske unije.

Vijeće ministara BiH ostaje do daljnjeg bez jednog ministra i dva zamjenika, jer se Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ne želi baviti provjerom predloženih SNSD-ovih kandidata, nakon što su ministri iz SDS-a smijenjeni.

Kao razlog u CIK-u navode to što je Parlament BiH usvojio novi Zakon o sukobu interesa prema kojem je dužan da formira komisiju nadležnu za tu oblast.

„Kako je zakon predvidio, ispoštovati naše obveze, pripremiti svu dokumentaciju, predati nadležnoj komisiji“, kaže predsjednik Centralne izborne komisije Stjepan Mikić.

Pravno gledano, novi Zakon o sukobu interesa BiH stupa na snagu 19. novembra. To praktično znači da Centralna izborna komisija ima još svega četiri dana da provjeri kandidate za Vijeće ministara BiH, ali i još 72 osobe koje čekaju na provjeru na drugim nivoima vlasti.

Nekadašnji član CIK-a Vehid Šehić kaže za naš radio da je zakonska dužnost Komisije da do utorka to uradi.

„Kada stupa na snagu novi zakon, kada zvanično prestaje mandat Centralnoj izbornoj komisiji za implementaciju Zakona o sukobu interesa, da li će to oni uraditi, ja to ne znam, ali to je njihova obaveza“, napominje Šehić.

Za razliku od Šehića, u Transparency International BiH misle suprotno. U ovoj nevladinoj organizaciji ocjenjuju da Centralna izborna komisija ne treba da podlegne pritisku, a za sve krive državni parlament koji je donio novi Zakon o sukobu interesa.

„Jasno je da zakoni, izgleda, ne važe za sve jednako, jasno je da je izvršen ogroman pritisak na Centralnu izbornu komisiju, i ostaje da se vidi da li će ona pokleknuti pod tim pritiskom“, kaže Ivana Korajlić iz Transparency-a.

Ne postoji zakon koji je donesen u državnom parlamentu, a oko kojeg se podiglo toliko prašine kao što je to Zakon o sukobu interesa. Protivno evropskim standardima i mimo svih praksi, bosanskohercegovački parlamentarci su donijeli zakon prema kojem će sami određivati jesu li ili ne u sukobu interesa.

Naime, komisija koja tek treba da bude formirana imaće devet članova, od čega šest iz bh. parlamenta, a tri će imenovati Agencija za prevenciju korupcije, koja ni sama nema dovoljno kadrova za rad. Rezultat je ovo dogovora vladajuće koalicije SDP, SNSD i HDZ.

„Ko je danas u ovoj državi nezavisan? Nije niko postavljen na neku funkciju, bilo koju, jesu li to pomoćnici ministara, jesu li to agencije, uredi, direkcije, niko nije došao a da iza njega ne stoji neka politička partija“, kaže o tome Mehmed Bradarić iz Lagumdžijinog SDP-a.

Opozicija u bh parlamentu oštro se protivila donošenju ovog zakona.

„Pominjanje novčanih sankcija u rasponu od hiljadu do deset hiljada maraka, za dobro plaćene državne parlamentarce ne predstavlja ništa. To nije nikakva sankcija. A još je gore i još manje demokratično je mogućnost stvaranja pregovaračkog odnosa prekršioca zakona sa članovima komisije“, naglašava Nermina Kapetanović iz SDA.

No, nije opozicija bila jedina koja se odupirala donošenju zakona koji je mimo evropske prakse. Iz Evropske komisije su u više navrata apelovali na ovdašnje parlamentarce da zemlju ne vraćaju - ne korak, već kilometre nazad.

„Relevantni međunarodni standardi nalažu da tijelo koje primjenjuje propise o sukobu interesa, u ovom slučaju to je komisija za odlučivanje o sukobu interesa, treba biti nezavisna i posjedovati traženi nivo stručnosti. Isto tako, potrebno je obezbijediti pravo na žalbu protiv odluke tog tijela. Nažalost, komisija ne zadovoljava uslov nezavisnosti, što bi moglo ugroziti nepristrasnost procesa provjere“, navodi portparolka Evropske komisije Jamila Milović Halilović.

I ovdašnji analitičari kažu kako je postojeće stanje, u kojem Centralna izborna komisija BiH ne želi provjeravati kandidate, rezultat donošenja nakaradnog zakona.

„Sve ovo ustvari čini korak nazad od evropskog puta i generalno priključivanja euroatlantskim integracijama, i mi ćemo ponovo nekada u izvjesnoj budućnosti morati mijenjati sve te zakone i ponovo ih usklađivati i vraćati rješenja kakva smo manje-više imali od 2002. godine“, konstatuje Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH.

Centralna izborna komisija BiH u proteklih jedanaest godina, primjenom već sada starog Zakona o sukobu interesa, utvrdila je samo u Parlamentu BiH 57 osoba koji su bili u sukobu interesa, a 122 sankcije je izrekla u Federaciji BiH.

Mnogi ocjenjuju kako se radi o jedinoj profesionalnoj instituciji u regiji koja po svojoj strukturi, nadležnosti i načinu izbora njenih članova, nije bila pod „čizmom“ bosanskohercegovačkih vlastodržaca. Već od 20. novembra, njena uloga, zahvaljujući Zlatku Lagumdžiji, Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, biće potpuno drugačija.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG