Dostupni linkovi

logo-print

Suđenje Hondi: Tužilaštvo BiH traži kopije dokaza iz Beograda


Tužilaštvo BiH je dva dana nakon hapšenja Samira Honde od Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije, a na osnovu Protokola o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, tražilo dostavu kopije dokaza.

Pred Višim sudom u Beogradu u srijedu je počelo suđenje nekadašnjem stražaru u logoru Čelebići kod Konjica u BiH Samiru Hondi, kojeg Tužilaštvo za ratne zločine tereti da je učestvovao u batinanju i mučenju zarobljenika srpske nacionalnosti tokom 1992. godine.

Hondo je na početku suđenja negirao krivicu i naveo da se optužnica zasniva na lažnom iskazu bivšeg zarobljenika Zorana Đorića, koji je reketirao svjedoke i koji ga je za zločine optužio zato što nije pristao da mu da novac.

Tužilaštvo BiH je uz zahtjev za dostavu kopija dokaza od Tužilaštva Srbije zatražilo i spisak državljana BiH za kojima su organi Srbije raspisali potjernice, a koji su osumnjičeni za ratni zločin u BiH.

No detaljnijih informacija o tome jesu li dokazi stigli, kao i hoće li biti zatraženo izručenje iz Tužilaštva nema.

U Ministarstvu pravde BiH rečeno nam je da se Protokol odnosi na saradnju tužilaštava dvije zemlje, ali i da je pored toga ministar pravde BiH Bariša Čolak prilikom nedavnog susreta sa svojim kolegom u Beogradu tražio informaciju o Hondinom slučaju.

Predsednik Fondacije Istina, Pravda i Pomirenje Sinan Alić smatra da je u ovom slučaju riječ o nepoštivanju Protokola od strane Srbije:

„Igre koje Beograd igra nakon okončanja rata su ustvari zamajavanje istine i pravde, te pravosuđa i političkih institucija u Sarajevu. U trenutku kada se dogodio slučaj Samira Honde, kada je uhapšen, tačno su prošla tri mjeseca od potpisivanja famoznog sporazuma kojeg su najavljivali na velika zvona i jedno i drugo tužilaštvo. Između ostalog, tvrdili su da će taj sporazum otkloniti sve probleme i ponavljanje slučajeva a la Jurišić, a la Divjak, a la Ganić. Dakle, tri mjeseca nakon potpisivanja dogodio se slučaj Samira Honde. Zašto ga nisu ustupili državi Bosni i Hercegovini? Zločin navodni dogodio se u BiH, žrtve su građani BiH, a i navodni zločinac je građanin BiH", ocenio je Alić.

Hondo se tereti za zločine nad Srbima počinjene u logoru Čelebići. Prvi zatvorenici u logor Čelebići, bivši kompleks JNA sastavljen od hangara i podzemnih tunela, gdje je bilo skladišteno tečno gorivo, dovedeni su u aprilu 1992. godine. Samo u hangaru šest bilo je smješteno oko 240 zarobljenih Srba. Zbog metalne konstrukcije u hangaru je bilo nesnosno vruće. S njima se postupalo surovo i bili su izloženi su poniženjima:

Većinu su ih zarobile tadašnje snage Teritorijalne odbrane, koje su kasnije prerasle u Armiju BiH, a tokom vojnih operacija u okolini Konjica. Do decembra 1992. godine kroz logor je prošlo nekoliko stotina zatočenika. Po dolasku bili su postrojeni uza zid, pretreseni, te su im se oduzimale dragocjenosti.

Prema Tribunalu u Hagu, u logoru je vladala atmosfera straha, prouzrokovana nasumičnim premlaćivanjima zatvorenika. Zatvorenim Srbima bili su uskraćena hrana, pristup vodi, ljekarskoj njezi. Bili su premlaćivani, ubijani i mučeni. Zaštićeni svjedok pred Tribunalom je iznio užas sa kojim se suočio:

“Naređeno mi je da legnem na asfalt, skinuli su mi gaće do koljena. Osjetio sam da sam posut nekim prahom. Uzeli su me za ruke i noge i prenesen pod šaht. Tu sam poliven vodom i tad sam osjetio strašnu bol, opekotine.“

Mučio ga je Esad Landžo, jedan od čuvara u logoru:

„Da, tačno je, ja sam ga jednom opržio. Mislim da je bio jedan nož ili neki željezni predmet po dlanu. A za ovo drugo što ste sad pročitali, za to neko posipanje nečim po tijelu i batinjanje lopatom, to ne znam", ispričao je svjedok.

Haški sud osudio je Landžu na 15 godina zatvora. Brojna su svjedočenja zlostavljanih zarobljanika. Nedjeljko Draganić pred Tribunalom je kazao:

„Nikada mi nije rečeno, meni lično, zbog kojeg razloga sam zarobljen. Samo je jednom Delić ušao u hangar broj šest i rekao nam da smo zatvoreni zato što smo Srbi.“

Hazim Delić, zamjenik komandanta logora Čelebići, u Hagu je, osim za mučenja i ubistva osuđen i za silovanje. Kažnjen je sa 18 godina zatvora. Grozdana Ćećez bila je njegova žrtva:

„Zgazio mi je ponos. Više ne mogu nikad sebi da dođem, da budem žena kao što sam bila", ispričala je Grozdana Ćećez.

Zdravko Mucić, komandant logora Čelebići, presudom Tribunala kažnjen je sa devet godina zatvora. Za zločine u logoru Čelebići pred sudom BiH na 13 godina zatvora osuđen je Eso Macić.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG