Dostupni linkovi

logo-print

Sudionik politike SDS-a koja je dovela do progona


Nikola Erceg u sudnici 1. travnja 2015.

Nikola Erceg u sudnici 1. travnja 2015.

Haško suđenje (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se iskazom Nikole Ercega, člana općinskog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) Banja Luka te predsjednika izvršnog vijeća tzv. Autonomne regije Krajina (ARK), područja u Bosni i Hercegovni gdje se prema optužnici 1992.godine dogodio progon Hrvata i Bošnjaka, ponegdje i s razmjerom genocida.

Erceg je kao svjedok obrane pokušao osporiti optužbe o udruženom zločinačkom poduhvatu vojno-političkog vodstva bosanskih Srba, tvrdeći da su vlasti ARK-a bile samostalne te da je zapravo prekid komunikacije s republičkim vlastima na Palama - doveo do stvaranja Kriznog štaba, a ne kako bi se pokrenuo unaprijed dogovoren progon nesrpskog stanovništvo – kako to tvrdi tužiteljstvo.

Tužitelj Artur Traldi je zato Ercega suočio s nizom dokumenata i odluka koje pokazuju da je ARK provodio zakone Republike Srpske donesene na republičkom nivou i to i u vrijeme kada je svjedok govorio – da nije bilo komunikacije.

„30.svibanj 1992. ARK je uputio zahtjeve vladi (RS) o čemu se onda raspravljalo na sjednicama vlade“, pokazani su dokazi komunikacije.

Također je pokazan i vojni sistem veze (VRS-a) koji je povezivao Pale s vlastima ARK-a, a o kojem je i sam svjedok govorio u ranijim iskazima.

Svjedok: Nije bilo „službene“ politike progona

Traldi je Ercega suočio i s njegovim ranijim iskazima haškim istražiteljima u kojima je i sam rekao – da je kao predsjednik Izvršnog vijeća ARK-a usvojio odluku o formiranju Kriznog štaba – prema instrukcijama i nalogu s Pala.

„Je li stojite iza istinitosti ovog razgovora?“, upitao je tužitelj svjedoka koji je i sam postao član Kriznog štaba prema funkciji kojoj je obavljao, kao i više vojnih, političkih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba.

Stojim, s tim da moram ponoviti – ja nisam znao u to vrijeme da postoje dokumenti o formiranju Kriznog štaba, ali sam vjerovao ljudima koji su željeli nešto napraviti – da rade u najboljoj vjeri. Ja sam vjerovao Radoslavu Brđaninu kad mi je rekao – imamo instrukciju da formiramo Krizni štab“, objašnjavao je Erceg nakon čega ga je tužitelj Traldi podsjetio i na riječi spomenutog Brđanina, inače ratnog predsjednika Kriznog štaba ARK-a, a kasnije osuđenog ratnog zločinca.

Znate da je Brđanin rekao da Hrvati i Bošnjaci moraju otići?“, citirao je tužitelj riječi spomenutog čelnika ARK-a.

Nije govorio kroz službeni akt, bilo koje institucije. Ali da je govorio – jeste“, odgovorio je svjedok, pravdajući se da nije bilo službenih odluka o progonu nesrpskih građana od strane vlasti u kojima je sudjelovao.

Službena politika SDS-a i praksa na terenu

Budući da je Erceg poricao da je bilo progona nesrpskih građana u ARK-u budući da se to nije „službeno“ objavilo tužitelj ga je podsjetio kako je izgledao progon u općinama koje su slijedile odluke ARK-a. Primjerice u Prijedoru gdje je stradalo na tisuće građana nesrpske nacionalnosti.

Pokazana je i odluka ARK-a prema kojoj se „samo žene, djeca i starci mogu samovoljno iseljavati s područja ARK-a“, dok je osnovano više logora u kojima su završili vojno sposobni muškarci.

Erceg je i sam posjetio neke logore, poput Trnopolja, a potvrdio je da je njima upravljala vojska, VRS.

Prema optužbi, sve diskriminatorske odluke donesene su prema strateškim ciljevima obznanjenim na 16.sjednici Skupštine bosanskih Srba, a koje je objavio u Banjaluci Radovan Karadžić u svibnju 1992.godine - etničko razgraničenje, koridor u području Posavine, ukidanje Drine kao granice, uspostavljanje granica na rijeci Uni i Neretvi, podjela Sarajeva i pristup moru. Erceg je i sam nazočio sjednici na kojoj su utvrđeni strateški ciljevi.

Ni jedan od njih ne spominje ostanak u Jugoslaviji“, suočio je tužitelj svjedoka opisujući potom što se dogodilo u općinama na koje su bosanski Srbi polagali pravo, kao „sistematski progon nesrpskog stanovništva – brutalnošću“.

Erceg je tužitelju potvrdio u unakrsnom ispitivanju da su spomenuti strateški ciljevi, provedeni od strane vojske (VRS-a) na čijem je čelu bio optuženi, ali i ponovnio da se nije radilo o progonu – nego o želji za ostankom u Jugoslaviji.

No istodobno je poricao da je bilo organiziranog protjerivanja tvrdeći da se radilo samo o tome da je „susjed tjerao susjeda“, odnosno da je bilo riječi o individualnim incidentima i međusobnoj osveti.

Svjedok će iskaz, na suđenju za dvostruki genocid i ostale zločine u BiH (1992-1995) – dovršiti u četvrtak.

VIDEO: Dio unakrsnog ispitivanja svjedoka

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG