Dostupni linkovi

logo-print

Karadžić zatražio oslobađanje na polovici suđenja


Radovan Karadžić

Radovan Karadžić

Na haškom suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću počela je rasprava po pravilu 98 bis Pravilnika o postupku i dokazima, koja je predviđena na poluvremenu suđenja, nakon što je tužiteljstvo završilo svoj dokazni postupak.

Na raspravi je optuženi zatražio oslobađanje po svih 11 točaka optužnice, jer po njegovom mišljenju, tužiteljstvo nije izvelo dovoljno dokaza koji bi mogli biti osnova za osuđujuću presudu.

Karadžić se tereti za četiri udružena zločinačka poduhvata – nasilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s razmjerima genocida u više bosanskohercegovačkih općina, teror nad Sarajevom, uzimanje osoblja UN-a za taoce te genocid u Srebrenici.

„Nema osnova da se Karadžić tereti po točki za genocid.“, naveo je pravni savjetnik optuženog Peter Robinson na početku rasprave osporavanja do sada iznesenih dokaza tužiteljstva. Pri tome je suce Robinson podsjetio na odluku Međunarodnog suda pravde (ICJ), također u Hagu, a koji je osporio tužbu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid.

„Presuda u postupku koji je Bosna pokrenula protiv Srbije i Crne Gore, Međunarodni sud pravde je smatrao da nije uvjeren da je masovno ubijanja pripadnika zaštićene grupe bilo počinjeno, s posebnom namjerom na strani počinitelja – da se uništi, djelomično ili u cjelini, grupa kao takva“, naveo je Robinson citirajući objašnjenje suda.

Pravni savjetnik optuženog je podsjetio na slučaj genocida protiv građana židovske vjere u 2.svjetskom ratu kao i u Africi devedesetih godina, a koji su prema obrani drugačiji od zločina u Bosni i Hercegovini.

Peter Robinson

Peter Robinson

„Na tisuću bosanskih muslimana je razmijenjeno i pušteno tijekom 1992.godine. Znate li koliko je Tutsija bilo razmjenjeno za Hutue u Ruandi? Niti jedan“, povukao je paralelu pravni savjetnik obrane.

Optuženi Karadžić se nakon svog pravnog savjetnika obratio sucima u vezi ostalih optužbi, navodeći kako se civili nesrpske nacionalnosti nisu deportirali, već uklanjali iz zone ratnih djelovanja. I to ne u skladu sa strateškim ciljevima Srpske demokratske stranke kojoj je bio na čelu, nego prema zakonu bivše države.

„Svaki uragan koji ide prema američkoj obali nalaže evakuaciju. Tako je i sa Zakonom o opće narodnoj obrani u našoj zemlji. Tamo nigdje ne kaže – da se oni neće vratiti. Nego se to podrazumijeva“, objasnio je svoje viđenje onog što tužiteljstvo naziva – etničkim čišćenjem.

Karadžić je također izjavio kako nisu prezentirani dokazi o njegovom saznanju ili sudjelovanju u deportacijama iz Srebrenice, kao ni ubijanju koje je uslijedilo. Prema optuženom to se nije dogodilo organizirano, već kao posljedica kaosa.



Na argumentaciju optuženog tužiteljstvo će odgovoriti za dva dana, u srijedu. Nakon toga će suci odlučiti – hoće li Karadžića osloboditi na polovici suđenja ili će trebati osporavati neke ili pak sve od 11 točaka optužnice u svom dokaznom postupku. Početak njegove obrane zakazan je za polovicu listopada ove godine.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG