Dostupni linkovi

logo-print

Tužiteljstvo: U srpske žrtve ubrojeni i ljudi koje je ubio Batko


Simo Tuševljak

Simo Tuševljak

Na haškom suđenju (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću višednevni iskaz je dovršio policajac iz MUP-a Republike Srpske Simo Tuševljak, koji je kao svjedok obrane i poslijeratni šef odsjeka za dokumentiranje ratnih zločina nad građanima srpske nacionalnosti – predstavio spisak od 3.300 žrtava ubijenih od strane Armije BiH na sarajevskom ratištu (1992-1995).

Bosanska knjiga mrtvih o Sarajevu

Podsjetimo, u Bosanskoj knjizi mrtvih koju je napravio IDC, tijekom opsade Sarajeva ukupno je smrtno stradalo 13.952 stanovnika. Najveći broj žrtava, prema nacionalnoj strukturi, činili susu Bošnjaci – 9.429 , od čega je njih 5.574 poginulo u statusu vojnika (ARBiH), a 3.855 su ubijeni kao civili. Srba je ubijeno 3.573, od čega su 1.097 civili, a 2.476 vojnici (većinom JNA i VRS, od toga 235 kao vojnici ARBiH unutar grada). Od 810 poginulih Hrvata, 482 su poginuli kao civili, a 328 kao vojnici ARBiH.

Ukupan broj stradalih civila i vojnika, muškaraca i žena, u sarajevskim općinama:

Tijekom unakrsnog ispitivanja Tuševljaka je pak haško tužiteljstvo suočilo s nizom grešaka u njegovom spisku, kako bi pokazalo nepouzdanost i nevjerodostojnost liste. Poput ubrajanja ljudi koji su stradali na teritoriji unutar grada (pod kontrolom ARBiH), primjerice na tržnici Markale i Dobrinji, ubrajanja ljudi koji su stradali van Sarajeva (npr.Olovo), ljudi za čiji se nestanak sumnjiče pripadnici srpskih snaga – poput zloglasnog Batka (Veselin Vlahović), kao i da su se isti ljudi upisali kao različite žrtve više puta.

Suci su pri tom napomenuli, a tužiteljstvo potvrdilo – kako cilj unakrsnog ispitivanja nije bio dovoditi u pitanje brojnost srpskih žrtava u Sarajevu tijekom rata, već ukazati na greške u Tuševljakovom popisu.

Tuševljak je inače i sam ispravljao više puta svoj iskaz, budući da je prvo ustvrdio u glavnom ispitivanju - da se broj od 3.300 ljudi odnosi samo na civile, da bi u unakrsnom ispitivanju potvrdio – da su u broj uračunati i stradali vojnici VRS-a, ali navodno izvan ratnog djelovanja.

Svjedok: Srbi unutar grada ginuli kao živi štit

Tužiteljica Carolyn Edgerton je osporavala vjerodostojnost spiska ističući kako je Tuševljak napravio spornu listu prema podacima predsjednika Udruženja građana „Istina“ Dušana Zurovca, kao i Centra za istraživanje ratnih zločina nad srpskim narodom Beograd.

Edgerton je pokazala kako su se na listi Tuševljaka našle i žrtve minobacačke granate ispaljene na sarajevsku tržnicu Markale 1994.godine, kao i još neke na teritoriju unutar grada pod kontrolom ARBiH.

Tužiteljica provlači tezu da su na popisu osobe koje su stradale od srpskih granata i snajpera, a ja to ne prihvaćam“, izjavio je Tuševljak da bi ubrzo prihvatio tu mogućnost, ali uz svoje viđenje incidenata.

Stradali su jer su bili korišteni kao živi štit, kada su kopali rovove na prvoj crti bojišta i onda su stradali od srpske granate“, naveo je mogućnost - zašto su se na spisku našle i takve žrtve.

„Rekao sam vam da smo mi radili spisak prema raspoloživim informacijama. To je preliminaran spisak koji nikada nije usvojen jer nisu željeli s ovim dokazima da se sazna – tko je ubijen i na kakav način. Ta Komisija je završila svoj mandat bez objašnjenja. Postoje samo tehničke greške, ali na spisku bi trebali biti ljudi samo stradali u Sarajevu“, pojašnjavao je, pak, greške na koje mu je tužiteljica ukazala, prebacujući odgovornost za njih – sa sebe na sarajevske poslijeratne vlasti.

Neke žrtve sa spiska odveo Batko

Prilikom suočavanja s greškama u listi koju je napravio, Tuševljak je potvrdio sucima – kako je spisak rađen bez podataka o tome – tko je odgovoran za pogibiju određene osobe, kao i da nije navedeno – je li netko vojnik ili nije.

Edgerton je također ukazala kako su u žrtve Armije BiH ubrojeni i ljudi za čiji se nestanak tereti pripadnik srpskih snaga – Batko.

On je bio na zlom glasu i provodio je teror u Grbavici. Tamo je terorizirao čak i Srbe. Želimir Knežević za kojeg se na Vašem spisku kaže da je nestao – bio je čovjek kojeg je odveo Batko, sudeći po izjavi ovog svjedoka“, suočila je svjedoka tužiteljica, podsjećajući kako je u vrijeme Batkovog terora – policiji RS u kojoj je Tuševljak radio, prioritetna istraga bila - krađa golfova iz tvornice Vogošća, a ne zaustavljanje Batkovih zločina.

Kriminalistička policija je tek počela raditi krajem 1992.godine i bili smo zaduženi samo za kaznena djela koja su počinili civili, a ne vojnici“, opravdavao se Tuševljak, dodajući potom kako se policija RS ipak spremala uhititi Batka, ali da je on tada pobjegao.

Kako bi pokazala da je svjedok pristran tužiteljica je spomenula kako je i Tuševljak sudjelovao na konferenciji u Moskvi pod organizacijom Ruske akademije znanosti na kojoj se kritizirao Haški sud, kao i presude za genocid u Srebrenici.

„Odnos Haškog suda prema srpskim žrtvama nije adekvatan“, iznio je svoj stav Tuševljak, spominjući nedavno podizanje optužnice protiv zapovjednika Armije BiH Nasera Orića u BiH, a kojeg je 2008. godine drugostupanjskom presudom oslobodio Haški sud, nakon prvostupanjske kazne od 2 godine zatvora zbog nespriječavanja zločina nad zarobljenim Srbima u Srebrenici (1992-1993).

Tuševljak je inače tijekom iskaza više puta spomenuo kako je MUP RS predao tužiteljstvu BiH oko 280 istraga i prijava za ratne zločine zbog ubojstva srpskih civila i vojnika.

Suđenje za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce – nastavit će se u srijedu iskazom novog svjedoka obrane.

VIDEO: dio unakrsnog ispitivanja Tuševljaka

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG