Dostupni linkovi

logo-print

Prvi svjedok obrane suočen s naredbom za gađanje Sarajeva


Svjedok Mile Sladoje u sudnici 19.svibnja 2014.

Svjedok Mile Sladoje u sudnici 19.svibnja 2014.

Obrana zapovjednika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića izvela je na Haškom sudu (ICTY) svog prvog svjedoka kojim je krenula u osporavanje 11 točaka optužnice za dvostruki genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini.
Nakon što je negirao namjerne napade na Sarajevo, Mladićevog svjedoka je haško tužiteljstvo suočilo s naredbom koja pokazuje suprotno.

Iskazom Mileta Sladoja, bivšeg oficira u Ilidžanskoj brigadi Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a obrana je pokušala poreći optužbe za teror nad Sarajlijama, kojih je između 1992.i 1995.godine - ubijeno preko 11 i pol tisuća, dok ih je ranjeno nekoliko puta više.

Za razliku od haške optužbe i nekih njezinih svjedoka koji su dali iskaz o napadima na sarajevske civile – kao dijelu ratne strategije VRS-a, obrana je dala naslutiti kako će se braniti tezom da su Sarajlije stradavale zbog blizine linije sukoba te da ih je ubijala vlastita vojska unutar grada – kako bi stvorila međunarodni pritisak na srpsku stranu.

Uz slične teze obrane, ali i međusobno prebacivanje zapovjedne odgovornosti za ratne zločine - obrana generala Mladića dijeli i većinu svjedoka koje namjerava pozvati u Den Haag – s bivšim predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem.

Svjedok: Sarajlije žrtve razmjene vatre

Sladoje je već kao haški svjedok također branio Karadžića pa je obrana priložila taj njegov iskaz u sudski spis i samo ga kratko ispitala, budući da je on tek prvi od 336 najavljenih svjedoka.

Kao i tijekom bivšeg svjedočenja Sladoje je okarakterizirao sarajevske žrtve kao kolateralne, prebacujući pri tom odgovornost za njihovo stradanje na Armiju Bosne i Hercegovine. Uz to što je naveo kako je ona koristila Sarajlije kao živi štit, Sladoje je poricao snajperske napade srpskih snaga navedene u Mladićevoj optužnici.

„Apsolutno nikada nismo imali na ovom položaju. Imali smo normalno pješadijsko naoružanje, ali snajpersko gnijezdo nikada. I snajper nismo koristili“, poricao je svjedok odgovornost za niz ubojstava civila snajperom koji se VRS-u stavljaju na teret.

Prvi svjedok Mladićeve obrane ustvrdio je u izjavi – kako su se srpske snage samo branile na sarajevskom ratištu od napada Armije BiH, koja je prema njegovom mišljenju – sama napadala Sarajlije kako bi demonizirala vojsku bosanskih Srba. Sladoje je tako naveo kako se to dogodilo i 22.siječnja 1994.godine kada su 3 granate ubile šestero djece te ranile petero, objašnjavajući pri tom kako nisu mogle biti ispaljene s položaja srpskih snaga.

„Mi nismo imali nikavu optičku vidljivost prema toj ulici. S obzirom da je Alipašino Polje i Vojničko Polje ispred nas. Mi nismo mogli znati da se tamo igraju djeca, s obzirom da to nije bilo vidljivo. Znači nismo nikada to radili, ni u jednom slučaju tijekom rata. U borbenim djelovanjima dozvoljavam da se mogao dogoditi neki takav incident, ali da je netko namjerno gađao tu djecu – ja odgovorno tvrdim da nije“, pravdavao je poricanje odgovornosti svjedok.

Negiranje namjernog gađanja civila

U svojoj izjavi Sladoje je negirao i odgovornost srpskih snaga za masakr Sarajlija u redu za vodu na Dobrinji 12.srpnja 1993.godine, kao i još neke incidente.

Haško tužiteljstvo ga je zato u unakrsnom ispitivanju suočilo s podacima – koji govore o minobacačkim položajima Ilidžanske brigade te o tisućama ispaljenih granata na grad od strane Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) VRS-a, a čiji bivši zapovjednici već izdržavaju dugotrajne kazne zatvora.

Tužitelj Dermot Grum (Groome) ga je tijekom više sati suočavao s podacima i kartama položaja VRS-a oko Sarajeva pomoću kojih su rekonstruirani zločini granatiranja i snajperiranja. Sladoje je pri tom opetovano poricao da je ikada vidio naređenje – da se namjerno gađaju civili, tvrdeći da su se srpske snage samo branile, odnosno odgovarale na vatru iz grada.

„Ako je to učinio neki slobodan strijelac, što ja tu mogu“, dodatno je skidao odgovornost.

No potkraj unakrsnog ispitivanja tužitelj Grum mu je prikazao naređenje Dragomira Miloševića, zapovjednika SRK-a, proslijeđeno nižim jedinicama u srpnju 1995.godine, a u kojem se naređuje široki „nekoordinirani napad na grad Sarajevo“ kako bi se skinuo pritisak s ostalih ratišta u BiH, a čije akcije zapovjednici brigada trebaju „samostalno isplanirati“.

To prema optužbi pokazuje kako su česti napadi na građane glavnog grada države korišteni kao sredstvo pritiska na drugu zaraćenu stranu, ali i da se ostavilo jedinicama da prema vlastitom nahođenju napadaju grad, a ne samo odgovaraju na vatru – kako je ustvrdio svjedok.

U nastavku izvođenja dokaza ovaj tjedan obrana generala Mladića će dovesti još nekoliko oficira VRS-a koji su bili uključeni u opsadu Sarajeva, a kako bi negirali namjerno ubijanje civila.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG