Dostupni linkovi

logo-print
Raspravno vijeće Haškog suda u postupku protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića djelomično je uvažilo zahtjev optuženog da mu se tijekom izricanja kazne uzme kao olakšavajuća okolnost – sporazum koji je navodno zaključio s Ričardom Holbrukom (Richard Holbrooke), bivšim američkim diplomatom i jednim od tvoraca Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH.

Karadžić je podsjetimo tražio obustavu njegovog haškog postupka na temelju navodnog „gentlmenskog“ sporazuma o imunitetu pred međunarodnom pravdom, no taj zahtjev je odbačen.

Ipak suci su odlučili djelomično uvažiti zahtjev u vezi navodnog sporazuma zbog same činjenice da je Karadžić napustio 1996.godine sve državne i stranačke funkcije u Republici Srpskoj. Odnosno prihvatili su Karadžićevo pozivanje na praksu Haškog suda – da se dobrovoljno odustajanje od političkih funkcija smatra kao olakšavajuća okolnost haškim optuženicima, poput primjerice u slučaju protiv bivšeg potpredsjednika tzv. Herceg-Bosne Daria Kordića, bivšeg premijera tzv. Republika Srpska Krajina Milana Babića i bivše predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić.

Nedavno preminuli Holbruk je pak negirao te Karadžićeve tvrdnje prilikom njegovog uhićenja, tvrdeći da je samo potpisao sporazum u Beogradu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem i dvojicom Karadžićevih suradnika 1996.godine – o napuštanju svih dužnosti optuženog u RS. Prema njegovim riječima - Karadžić je naknadno izmislio da je taj sporazum podrazumijevao i imunitet od međunarodne pravde.

Od kada je uhićen i transferiran u Den Haag Karadžić je na sudu tražio obustavu postupka pozivajući se na sporazum o imunitetu, no to se nije dogodilo. No budući da je njegovo suđenje jedno od zadnjih u nizu, optuženi koji se brani sam, poslužio se u svom zahtjevu dosadašnjim presedanima u slučajevima viših vojnih, policijskih i političkih dužnosnika s područja bivše Jugoslavije.

Dobro vladanje nakon rata i prilikom boravka u pritvoru

Prema Karadžiću sudska praksa je do sada pokazala da karakter i djela optuženog nakon konflikta mogu biti olakšavajuća okolnost pri odmjeravanju kazne. Optuženi je u zahtjevu za uvažavanjem sporazuma s Holbrukom pri odmjeravanju kazne istaknuo - da je odustajući od svih funkcija pridonio implementaciji Dejtonskog sporazuma i da mu to treba priznati kao olakšavajuću okolnost.

Uz djelomično usvajanje u dokazne predmete većinu dokumenata koje je Karadžić predložio u svrhu dokazivanja navodnog sporazuma s Holbrukom (oko 11-12 izjava pojedinaca o tome što znaju u vezi sporazuma), Raspravno vijeće mu je dopustilo uvrštavanje i pisma iz haškog pritvora – o njegovom dobrom vladanju. To će mu naime Vijeće također uzeti u obzir prilikom izricanja presude.

Karadžić se tereti za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača 1995.godine, a izvođenje dokaza bi se trebalo okončati idući tjedan izvođenjem zadnjeg svjedoka obrane.

Za najteža kaznena djela u međunarodnom pravu je predviđena, kao najteža moguća, kazna doživotnog zatvora.

(VIDEO: Prvo stupanje Karadžića pred sud i tvrdnje o sporazuma s Holbrukom)
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG