Dostupni linkovi

logo-print

O sudbini zadnjeg haškog suđenja krajem mjeseca


Goran Hadžić

Goran Hadžić

Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) prihvatilo je ovaj tjedan žalbu haškog tužiteljstva u vezi prekida suđenja Goranu Hadžiću, ratnom premijeru tzv. SAO (Srpska autonomna oblast) Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, pobunjenog područja u Hrvatskoj tijekom prve polovice devedesetih godina.

Hadžiću je suđenje prekinuto krajem 2014. godine nakon što je utvrđeno da boluje od tumora mozga, a prvotne liječničke prognoze optuženom nisu išle u korist pa je, nakon višekratnih konzultacija s liječnicima, pušten na privremenu slobodu u Srbiju.

Žalbeno vijeće odobrilo je žalbu haškog tužiteljstva koju je prethodno odbacilo Raspravno, odnosno prvostupanjsko vijeće nalažući ponovnu procjenu Hadžićeve sposobnosti te razmatranje mogućnosti dovršenja procesa- bez nazočnosti optuženog u sudnici.

Naime, tužiteljstvo je predložilo, a žalbeni suci prihvatili kao opciju da Hadžić prati dovršetak haškog suđenja preko videolinka, bez da napušta Srbiju.

Podsjetimo, tužiteljstvo je već izvelo sve svoje dokaze 2013. godine kojima je Hadžića povezivalo s udruženim zločinačkim poduhvatom srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, odnosno etničkim čišćenjem nesrpskog stanovništva na zauzetim područjima.

"Mi znamo da se Hadžić koristio svojim položajem i potporom koju je dobivao da bi nabavljao potrebnu opremu, ljudstvo i materijalna sredstva za srpske snage koje su vršile zločine na terenu na području tzv.SAO SBZS-a. Svjedok Đorđević je govorio o odlasku Hadžića i Arkana u Beograd, u 11. mjesecu 1991. godine gdje su se sastali sa srpskim ministrom obrane", naveo je na polovici suđenja, nakon izvođenja dokaza tužiteljstva haški tužitelj Douglas Stringer.

Optužba: direktno odgovoran za masovne zločine kao član UZP

Prema optužnici, Hadžić je koristio Željka Ražnjatovića Arkana, vođu srbijanskih specijalnih postrojbi, kao bijesnog psa na području na kojem je obnašao vlast pa i za prijetnje oficirima Jugoslavenske narodne armije, JNA – u vezi zarobljenih Vukovaraca 1991. godine. Nekoliko stotina ih je, naime, nakon Hadžićevog inzistiranja, umjesto u logore u Srbiji odvezeno na gubilišta kao što su Velepromet i Ovčara.

Haško tužiteljstvo je osim Hadžićeve povezanosti sa spomenutim zločinama, dokazivalo i povezanost državnih organa Srbije s pobunjenicima u Hrvatskoj kao udruženi zločnački poduhvat (UZP) stvaranja Velike Srbije.

"Znamo da je zapovjednik Teritorijalne obrane, koga je Hadžić postavio na tu dužnost, bio službenik MUP-a Srbije na visokom nivou, a kad je stigao na teritoriju tzv. SBZS, Stojičić (Radovan, zvan Badža) prisustvovao sastancima Hadžićeve vlade u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu", podsjetilo je tužiteljstvo tijekom rasprave po Pravilu 98 bis, tijekom koje je obrana neuspješno zatražila oslobađanje Hadžića nakon izvođenja dokaza haške optužbe.

Obrana: Hadžić nije bio glavni, izjave krivo shvaćene

S druge strane, tijekom suđenja obrana Hadžića je prebacivala odgovornost za sve što se događalo na pobunjenom teritoriju – na JNA, a Hadžić je kao svoj prvi svjedok više dana poricao da je postojao udruženi zločinački poduhvat u zauzetim dijelovima Hrvatske, upravljan iz Beograda.

Sastanci s Miloševićem bili su, prema Hadžiću, potaknuti zbog želje za mirom, a ne sa ciljem rata i ratnih zločina.

"Ja sam od suda kojeg je formirala ista organizacija (Ujedinjeni narodi, UN), između ostalog optužen zbog kontakata s Beogradom, prije svega sa Slobodanom Miloševićem, a od njih sam dobivao pozive da idem na sastanke s Miloševićem. Ja nisam imao nikakve tajne kontakte, sve sam radio javno i o svim sastancima redovito izvještavao članove vlade", branio se optuženi, tvrdeći da je UN potaknuo njegove kontakte s Miloševićem.

Hadžić, koji je uhićen 2011. godine kao zadnji haški bjegunac, tvrdio je na početku izvođenja dokaza obrane da su njegove riječi o Vukovarcima, kao zarobljenim ustašama "koji se ne mogu nazvati ljudima", krivo shvaćene.

"Ja nisam robot koji bi mogao mjeriti svaku izrečenu riječ. Niti sam neki veliki um i pravni ekspert da bih mogao znati u svakom trenutku je li informacija s kojom trenutno raspolažem sto posto točna, te je li bi moj komentar mogao biti krivo protumačen pred nekim sudom u budućnosti", branio je svoje sporne izjave, tvrdeći da su izrečene u ratnom kontekstu.

Odluka kroz dva tjedna

Nakon iskaza Hadžića i nekoliko svjedoka, obrani je do dovršetka dokaznog postupka još trebalo oko tri mjeseca, što bi u slučaju da se nastavi prekinuto suđenje moglo trajati i kraće. Naime, optužba je najavila da će odustati od unakrsnog ispitivanja preostalih svjedoka obrane ukoliko se proces nastavi.

Raspravno vijeće bi, nakon što ponovno preispita Hadžićevu zdravstvenu sposobnost i mogućnosti dovršetka suđenja bez njegove nazočnosti u sudnici, trebalo odlučiti prema preporuci Žalbenog vijeća, do 25. ožujka ove godine o sudbini zadnjeg haškog suđenja, odnosno, hoće li se proces Hadžiću dovršiti ili potpuno obustaviti.

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG