Dostupni linkovi

logo-print

Suđenja za ratne zločine: Pomaci nabolje, ali i problemi


Predstavljanje izvještaja u Zagrebu.

Predstavljanje izvještaja u Zagrebu.

Prošlu je godinu označilo podizanje optužnica u nekim premetima ratnih zločina nad Srbima starim 20 godina, ali i poboljšanja u organizaciji i pravnom okviru, rečeno je na predstavljanju izvještaja nevladinih organizacija koje monitoriraju suđenja za ratne zločine na hrvatskim sudovima.

Hrvatska koja je na pragu Europske unije može mnogo pomoći u unapređivanju regionalne suradnje u procesuiranju ratnih zločina, kazao je Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava.

„U 2011. godini napravljeni su određeni koraci nabolje u procesuiranju ratnih zločna na domaćim sudovima“, ocijenio je Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava.

„Tako da su napravljeni određeni koraci ka specijalizaciji sudova i državnih odvjetništava, provedene su istrage i podignute optužnice u nekim predmetima Mladen Stojanović

Mladen Stojanović

koje se godinama izbjegavalo procesuirati – naravno, radi se o predmetu Merćep i premetu zločina u Sisku 91-ve. Također, istraženi su slučajevi i podignute optužnice za zločine koji su počinjeni nad hrvatskim zarobljenicima i civilima u logorima u Srbiji i u logoru Stara Gradiška u Hrvatskoj“, navodi Stojanović.

Događaj koji je najviše u negativnom aspektu označio prošlu godinu u kontekstu suđenja za ratne zločine jest objava prvostupanjske haške presude hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču za ratne zločine za vrijeme i poslije akcije „Oluja“, koja je – ocjenjuju monitori – dovela do značajne degradacije u procesu suočavanja s prošlošću.

Posebno su neslavnu ulogu u tom kontekstu odigrali mediji, jer – kako stoji u izvješću - pokazali su značajan manjak pijeteta i senzibiliteta prema žrtvama zločina, odnosno preciznije - „paušalni politički komentari i uzdizanje nepravomoćno osuđenih na pijedestal nacionalnih heroja, organiziranje prosvjeda potpore diljem Hrvatske na kojima je korištena nacionalna retorika i govor mržnje rezultat su pristranog izvještavanja medija o tijeku kaznenog postupka.“

Dvadesetogodišnja suđenja

Također, na negativnoj strani, hrvatsko pravosuđe i dalje vodi veliku borbu sa postupcima koje se i nakon višestrukog ukidanja od strane Vrhovnog suda ne može okončati, a tu slučaj ubojstva zarobljenih srpskih vojnika na Koranskom mostu na ulazu u Karlovac ujesen 1991., za što se već 20 godina sudi Mihajlu Hrastovu, nije jedini.

Vesna Teršelič

Vesna Teršelič

Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič upozorila je kako nema napretka po pitanju otpisa parničkih troškova tužiteljima koji su izgubili parnice protiv Hrvatske radi naknade štete zbog smrti bliske osobe ili uništene imovine.

Postoje najave da bi Vlada mogla otpisati troškove u postupcima za materijalnu štetu, ali ne i za nematerijalnu. Od 118 pokrenutih postupaka 15 je usvojeno, a 83 su odbijena, zbog čega tužitelji moraju platiti parnične troškove od pet do 105 tisuća kuna.

„Kada se zbroje svi ti parnični troškovi koji im prijete, a neki su već pred ovrhom, taj iznos je nešto preko 2 milijuna kuna (oko 270.000 eura). Smatram da Republika Hrvatska mora odmah odustati od naplate tih parničnih troškova, a isto tako mislim da ministar pravosuđa, ministar branitelja i premijer trebaju obići civilne žrtve rata i u direktnom razgovoru doznati kako žive, koji su njihovi problemi, i što se može napraviti kako bi se poboljšalo njihov položaj“, kaže Teršelič.

Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava ocijenio je u izjavi za naš radio suradnju u procesuiranju ratnih zločina između država regije koje su bile zahvaćene ratovima u devedesetima.

„Između Hrvatske i Srbije suradnja je relativno dobra, između Hrvatske i Bosne i Hercegovine – slaba, i između Bosne i Hercegovine i Srbije je također slaba, i mislim da tu Hrvatska koja je na pragu ulaska u Europsku uniju može puno pomoći da se ta suradnja poboljša“, kazao je Pusić.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG