Dostupni linkovi

logo-print

Sudije i tužioci moraju odolijevati pritiscima


Sudnica Suda Bosne i Hercegovine

Sudnica Suda Bosne i Hercegovine

Pravosuđe u BiH godinama je izloženo brojnim pritiscima, od prijetnji referendumom o njegovom radu, preko pokušaja da se čelnici u pojedinim institucijama imenuju pod političkim mentorstvom, pa do zahtjeva da se obustavljaju istrage. Kulminiralo je sve nakon pokretanja sudskog postupka protiv Nasera Orića, te hapšenja lidera Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića.

Intenzitet pritisaka, kako su naveli iz Suda BiH u apelu upućenom javnosti, počinje prevazilaziti granice podnošljivosti. Ne birajući riječi često političari prozivaju sudije i tužioce stavljajući im balast potencijalnog krivca za urušavanje države. Tako je Radončićevo hapšenje ispred SDA okarakterisano kao potencijalno opasno po državu, bar kako to navodi čelni čovjek – Bakir Izetbegović.

"Naravno da tužilaštvo i općenito pravosudni sistem imaju pravo na svoje odluke i da na neovisan način rade svoj posao, ali hapšenje gospodina Radončića je definitivno zadalo jedan jak udarac koaliciji koji se može negativno odraziti na stanje u zemlji na snage u bošnjačkom korpusu", kazao je Izetbegović.

Prijetnje idu i dotle da se ultimativno zahtijeva Radončićevo puštanje, što su zatražile Zelene beretke, uz napomenu da će u suprotnom "biti nosioci protesta za oslobađanje i pravdu Radončića".

Profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Zlatan Begić upravo ovaj je primjer izdvojio kao eklatantan.

Zlatan Begić

Zlatan Begić

"To je, prvo, nepristojno, to je nešto što nije imanentno jednom demokratskom društvu kakvo mi težimo ovdje da izgradimo, a na kraju krajeva, sudski proces predstavlja jedan postupak unutar kojeg se može dokazati krivica, ali i nevinost. Osim toga, treba imati u vidu, kada je gospodin Radončić u pitanju, ja, koliko sam informiran, između ostaloga on se tereti za ometanje rada pravosuđa. Mi imamo masovno ometanje rada pravosuđa od strane nosilaca najviših zakonodavnih i izvršnih funkcija u ovoj zemlji u posljednja dva dana. Mi imamo čak izjave tipa da hapšenje jednog pojedinca zapravo znači destabilizaciju jednog čitavog naroda. Imamo također izjavu koja je besprizorna, da onaj ko radi te stvari, da je on direktno protiv naroda. Pri tom imamo sastanke stranačkih rukovodstava u zgradi državnog Predsjedništva, koje bi trebalo predstavljati sve građane ove zemlje, bez obzira na stranačku pripadnost. Ja mislim da ovo sve što sada imamo na sceni je posljedica toga da su nosioci vlasti u Bosni i Hercegovini posljednjih dvadesetak godina ovdje gradili kult vođe, u korelaciji sa kultom hodže ili kultom Crkve, u zavisnosti o kojem konstitutivnom narodu se radi, a nisu gradili institucionalni okvir i pravnu državu koja može biti jedini garant, prvo – opstanka države i bilo kojeg naroda, a onda i njegovog razvoja u svakom pogledu. Između koalicije, bilo koje, i pravne države, ja ću uvijek izabrati pravnu državu. Oni koji biraju suprotno, neka se zapitaju šta rade", smatra Begić.

Prekršeni osnovni postulati

Salvu osipaju i drugi visoki zvaničnici, kako državni tako i entitetski. Tako je nakon hapšenja generala Sakiba Mahmuljina ministar za boračka pitanje FBiH Salko Bukvarević najavio kako će u tom slučaju rad pravosudnih organa poštovati „do određene mjere“. Slijedeći njegov, ali i primjer boračkih udruženja u FBiH istu je porku poslao i Odjel za branitelje pri Hrvatskom narodnom saboru nakon podizanja optužnice protiv generala HVO-a Zlatana Mije Jelića za ratni zločin.

"Ne prihvaćamo jer je neutemeljena, te odbijamo optužbu za udruženi zločinački pothvat koje se navode u optužnici protiv generala HVO-a Zlatana Mije Jelića. Zbog navedenog poštovat ćemo zakone BiH ‘do određene razine’, kako je službeno izjavio ministar za branitelje FBiH Salko Bukvarević nakon podizanja optužnice protiv generala ABiH Sakiba Mahmuljina", stoji u saopćenju Odjela za branitelje pri HNS.

Bivši sudija državnog suda, a danas advokat, Vlado Adamović, za medije je kazao da su i u ovim slučajevima prekršeni osnovni postulati.

"Ministar se nije izjasnio do koje mjere će poštivati, a do koje neće. Pravilo je da se odluke Tužilaštva moraju poštovati u cjelosti. Samo je sud pozvan i ovlašten da ocjenjuje rad tužilaštva. Ministar bilo koje razine nije ovlašten niti pozvan da ocjenjuje na način na koji je ocjenjeno. Što se tiče HNS-a, situacija je istovjetna. Moraju se poštovati odluke tužilaštva ukoliko je sud ne prom ijeni u formi i sadržini u kojoj su date obje ove izjave to bi se moglo cijeniti kao izravan pritisak na rad tužilaštva", ocjenjuje Adamović.

Prijetnje opstanku državnog suda i tužilaštva odavno dolaze iz RS u kojoj se prijeti referendumom o radu i statusu tih institucija. Profesor međunarodnog prava na sarajevskom univerzitetu Zarije Seizović smatra kako pritisci dolaze i od neodogovornih pojedinaca, ali i medija, te poručuje da sudije i tužioci „moraju biti imuni i ako ne mogu izdržati da se ne obraćaju javnosti da prestane s pritiscima, već da podnesu ostavku da bi na njihova mjesta bili izabrani oni koji to mogu podnijeti.“

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija potvrdio je da se iz političkih krugova ugrožava integritet pravosuđa.

"Možete da čujete javno da čelnici političkih stranaka razgovaraju o tome kakve bi trebalo da budu odluke sudova u određenim predmetima. To nije dopustivo ni u jednoj demokratskoj zemlji na svijetu. Tužilaštva ne prave nikakve državne udare. Tužilaštvo radi po zakonu i radi svoj posao. Tužilaštvo se ne može baviti, kao ni sud, političkim aspektima svojih odluka. Za tužilaštvo političke konsekvence krivičnih postupaka zaista nemaju nikakvu važnost", kazao je Tegeltija.

Ipak, Seizović upozorava da se ne mogu olako davati kvalifikacije o korumpiranosti u pravosuđu bez adekvatnih dokaza, jer bi oni koji to tvrde za to trebali i odgovarati.

Zarije Seizović

Zarije Seizović

"I političar, čak i visokopozicionirani može si dopustiti luksuz da govori, kao što i laici govore – pravosuđe je korumpirano. Ja do sada nisam vidio nijednog sudiju ili tužioca u zatvoru, tako da ta izjava ne stoji. Za takve izjave se može odgovarati moralno, politički, pa čak i krivično. Tako da bi, bez obzira koji političar, makar i na najvišoj poziciji u državi sebi dopusti takav luksuz u jednoj pravnoj državi, morao očekivati suočavanje s vlastitom odgovornošću, odnosno protv njega bi bili poduzeti odgovarajući koraci i mjere za izrečenu javnu riječ koja ima specifičnu težinu, jer se radi o političaru – odgovara", konstatuje Seizović.

Sudije i tužioci su, kaže profesor Seizović, pretrpani poslom i stalno moraju dokazivati da rade dobro. Sve što trebaju jeste raditi svoj posao i time pokazati kakvi su, a ne upućivati molećive apele da ih se ostavi na miru.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG