Dostupni linkovi

logo-print

Stvarnost gora od Inckovog izvještaja


Valentin Incko na sastanku Vijeća sigurnosti u novembru 2012.

Valentin Incko na sastanku Vijeća sigurnosti u novembru 2012.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko predstavio je u utorak pred Vijećem sigurnosti UN izvještaj o stanju u BiH. Od posljednjeg izvještaja do danas kao da je vrijeme stalo. Promijenilo se nije gotovo ništa, a kvalifikacije stanja potpuno su iste kao što su bile prije šest mjeseci. Analitičari smatraju da je osnovni razlog to što nema mehanizama po kojima bi se kaznili kočničari reformi koji su spremni na sve da ostanu na vlasti.

Incko je članovima Vijeća sigurnosti prenio da se negativni trend u BiH nastavlja, te da su u posljednjih pola godine bh. lideri ponovo propustili šansu da preduzmu odlučni korak naprijed kada je u pitanju ispravljanje diskriminatorskih odredbi u izbornom sistemu.

„Ove izmjene zahtjeva presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci. Te izmjene su uslov ne samo za pomak naprijed ka kanidadituri za članstvo u EU, nego su i test mogućnosti ove zemlje da primjeni osnovne standarde ljudskih prava kako bi se održali izbori, te kako bi ispunila međunarodne obaveze. Nije postignut napredak ni na polju rješavanja pitanje vojne imovine, što BiH ne dozvoljava da aktivira Akcioni plan za članstvo u NATO. U istom periodu bh. javnost je izrazila nezdovoljstvo radom svojih izabranih predstavnika velikim brojem demonstracija i protesta širom zemlje", naveo je Incko.

Da nije proveden popis stanovništva i profunkcionisalo Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu FBiH, ulazak Hrvatske u Evropsku uniju bila bi jedina promjena koju bi visoki predstavnik u BiH Valenin Incko mogao napisati u izvještaju UN-u u odnosu na onaj od prije šest mjeseci.

Njegovim riječima - politički zastoj i osporavanje suvereniteta i integriteta države onemogućili su postizanje značajnog političkog i ekonomskog napretka u zemlji. Po ko zna koji put.

Incko je također naglasio probleme u vezi s vladavinom prava u Bosni i Hercegovini, uključujući i neprimjerene političke napade na državne pravosudne institucije. Naime, nedavno su poslanici SNSD-a, DNS-a i Socijalista RS-a na Narodnoj skupštini RS usvojili zaključke kojima se između ostalog traži smjena predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso koju smatraju 'odgovornom za dugogodišnju nedopuštenu reatroaktivnu primjenu Krivičnog zakona BiH, s velikim posljedicama po Sud BiH'. Ovo je tek jedan od primjera koji, kako je komentirajući ovaj zahtjev navela Kreso, direktan udar na pravosuđe:

„Da nije to, zašto bi tražili i zamrzavanje budžeta, zabranu izbora novih sudaca, zabranu zapošljavanja novih službenika i redefinisanje Visokog sudskog tužilačkog vijeća, odnosno podjelu ovog Vijeća na entitetske. Dakle, ovo je udar na kompletno državno pravosuđe.“

Politički pritisci podjednako dolaze i od najviših struktura vlasti i u FBIH. Tako je ministar pravde ovog entiteta Zoran Mikulić, protiv kojeg se vodi istraga u predmetu "Lutka" a za ometanje rada pravosuđa i zloupotrebe položaja, optužio tužioca, a napada nije poštedio ni Visoko sudsko i tužilačko vijeće.

Vlasti u cijeloj zemlji, ne provode ni oduke Ustavnog suda BiH. Ponovno je ukazano na odluke koje se odnose na izborni sistem u Mostaru, gdje građani još uvijek nemaju mogućnost da glasaju na lokalnim izborima, te na potrebu usvajanja amandmana na Izborni zakon. Što se ovih pitanja tiče, i bez Inckovog upozorenja, odavno je neko za to već trebao odgovarati.

„Istina, i neprovođenje odluka Evropskog suda, Doma za ljudska prava i Suda BiH, je krivično djelo, ako se ne varam, sa zaprijećenom kaznom od šest mjeseci do pet godina“, naveo je registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan.

Međunarodna zajednica je saučesnik agonije

Visoki predstavnik također je izrazio zabrinutost činjenicom da izabrani zvaničnici i dalje pokazuju spremnost da otvoreno i direktno osporavaju osnovne postavke Mirovnog sporazuma, uključujući i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Te izjave su, naveo je, kontraproduktivne i doprinose političkoj nestabilnosti u zemlji.

Visoki predstavnik je u svom izvještaju još i uljepšao stanje u odnosu na ono kakvo stvarno jeste u BiH, smatra analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal.

Srećko Latal

Srećko Latal

„Mislim da je situacija puno gora, da je ovo pogoršavanje koje u Bosni i Hercegovini traje već sedmu godinu i koje sa svakom godinom ima sve veće i teže posljedice na građane BiH, na njihov životni standard, na društvo", ocjenjuje Latal.

A bh. političari i dalje su neodgovorni, kakvim ih je u prošlom izvještaju Incko okarakterisao, i tu pomoći nema, iz više razloga kaže predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.

„Pitanje je zapravo kako se ovakav režim u Bosni i Hercegovini održava. Održava se uz pomoć kredita koje međunarodne finansijske institucije daju Bosni i Hercegovini, i tu dio međunarodne zajednice svakako nalazi očigledan interes. U tome su im partneri, naravno, ove katastrofalne, loše, nesposobne i korumpirane vlasti u Bosni i Hercegovini, i međunarodna zajednica nijemo gleda kako bh političari ne samo da pljačkaju BiH, nego razaraju i ono malo institucija koje su eventualno pokušale da funkcionišu kako treba, poput recimo Suda BiH ili Regulatorne agencije za komunikacije. I na jedan i na drugi način, međunarodna zajednica je saučesnik agonije Bosne i Hercegovine“, smatra Todorović.

Todorović nije optimista ni da će u narednom izvještaju biti razlike u odnosu na ovaj predstavljen u utorak.

„Ne postoji nikakav pritisak, prijetnja odgovornošću za ono što se dešava u Bosni i Hercegovini. Mi vidimo da političari potpuno nekažnjeno doslovno mogu da krše zakon, ne postoji vladavina prava, niko zbog toga ne odgovara, prema tome, ne vidimo zapravo zašto bi se političari u Bosni i Hercegovini odrekli tih privilegija koje malo gdje na svijetu postoje, a to je jedno enormno i brzo bogaćenje na račun osiromašenih građana. To je zloupotreba vlasti, to je netransparentno trošenje državnog novca i sveopšti kriminal koji međunarodna zajednica nijemo posmatra.“

I tako, od izvještaja do izvještaja, i bez obzira na kritike, sačuvati udobnost fotelja i dalje je prioritet za bh. vlasti.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG