Crnogorski studenti u ponedjeljak obilježavaju Dan studenata u znak sjećanja na Cetinjanina Žarka Marinovića, studenta prava koji je ubijen u Beogradu, u aprilskom štrajku '36. godine koji je organizovan protiv fašizacije zemlje i tadašnje vlade Milana Stojadinovića.
Studenti su kroz istoriju često bili najkritičkiji dio društva, a mnogi od njih spremni čak da žrtvuju i život za svoja uvjerenja. Iako od njih više niko ne očekuje jurišanje na bajonete, sudeći po mnogim ocjenama, ovaj dio populacije je u Crnoj Gori danas potpuno nezainteresovan za društveni angažman.
Oko 26.000 studenata u Crnoj Gori danas predstavlja brojnu, ali nedovoljno uticajnu društvenu grupu – ocjenjuju u Centru za građansko obrazovanje, u kom smatraju da Studentski parlament i njihovi predstavnici moraju vjernije odražavati volju studenata i usmjeriti više energije na poboljšanje uslova studiranja.
„Uprkos činjenici da studenti imaju svoje predstavnike u svim tijelima Univerziteta Crne Gore, koja donose odlučujuće odluke, nema organizovanog studentskog djelovanja u zaštiti studentskih prava kada to uključuje suprotstavljanje odlukama rukovodstva“, kažu u CGO-u.
Međutim, koliko god su studentska zalaganja za sopstvena prava mlaka, crnogorska javnost njihov glas čuje samo kada se radi o boljem smještaju u studentskim domovima, ishrani i zahtjevima za dodatnim ispitnim rokovima.
Mnogi društveni problemi, od siromaštva, preko korupcije do nesposobnosti političke elite, nijesu dovoljni za buđenje, mladosti imanentnog, idealističkog buntovničkog duha.
„Crnogorski visokoobrazovni sistem je prožet sveprisutnom korupcijom, plagijarizmom za koje univerzitetska rukovodstva ne pokazuju ni minimum napora da ih preveniraju, suzbiju ili sankcionišu u skladu sa zakonom i etičkim kodeksima, glasno najavljivanim reformama koje se uglavnom svode na eksperimente bez polaznih analiza i jasne strategije, uz klijentelističke veze koje prijete da uguše akademski i njemu imanentni kritički duh. U tom kontekstu, glas studenata, posebno ako je progresivan, nema ko da čuje ili se sistemski guši“, navodi Mira Popović iz Centra za građansko obrazovanje.
Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Miloš Pavićević kaže da studentski aktivizam postoji, ali da ga treba podići na viši nivo.
„Studenti treba da iskoriste mogućnosti koje im se nude, odnosno, učešće u svim tijelima od značaja za visoko obrazovanje i da kroz pokretanje inicijativa rješavaju svoje glavne probleme“, kaže Pavićević.
Predstavnik studenata nije pomenuo širi društveni angažman studenata koji bi bio u funkciji svojevrsnog korektiva. Na pitanje – da li su studenti kao društvena grupa pasivni – odgovara Miloš Pavićević:
„Studenti treba da budu učesnici svih procesa u crnogorskom društvu. Ne samo da se bave studentskim problemima. Svakako i Studentski parlament Univerziteta Crne Gore i sve relevantne institucije treba da podržavaju djelovanje studenta u tom pravcu, odnosno, djelovanje na rješavanju društvenih pitanja. Studenti treba da iskazuju svoje mišljenje i argumente i da se kritički osvrću na sve aktuelne procese u crnogorskom društvu.“
„Studentski aktivizam teži društvenim promjenama. Te promjene ne moraju neminovno biti turbulentne, revolucionarne, već više evolutivne, sa konkretnim ciljem, ali su promjene na bolje. Stoga, studentski aktivizam u Crnoj Gori treba da insistira, kao i u svakom demokratskom društvu, na stalnom društvenom dijalogu, demonstriranju protiv nefunkcionalnog obrazovnog sistema, otporu hvatanju u mrežu društvene letargije i mantre 'biće ti to završeno', koja može na kraći rok donijeti zvanje, ali iza koje neće stojati znanje“, konstatuje Mira Popović iz Centra za građansko obrazovanje.
Sa studentima je razgovarao Predrag Tomović:
