Dostupni linkovi

logo-print

Stručnjaci podržavaju Josipovićev prijedlog


Ivo Josipović na konferenciji za tisak nakon sastanka na Jahorini, veljača 2012.

Ivo Josipović na konferenciji za tisak nakon sastanka na Jahorini, veljača 2012.

Stručnjaci ocjenjuju da granični problemi, posebno Hrvatske i Srbije, nisu bezazleni i mnogi podržavaju ideju o arbitraži, koju je na sastanku sa liderima susjednih zemalja na Jahorini iznio predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.

Najspornije razgraničenje Hrvatske sa susjedima upravo bi moglo biti sa Srbijom na Dunavu - ističe za Radio Slobodna Europa neovisni vanjskopolitički analitičar i nekadašnji ministar vanjskih poslova dr Mate Granić.

„S obzirom da na jednoj i na drugoj strani Dunava građani Hrvatske, odnosno Srbije, imaju zemlju, s tim da gradjani Hrvatske, na drugoj strani, imaju otprilike 10 puta više, a sporno je i određivanje nekih riječnih otoka, ada, Hrvatskoj ne odgovara crta sredinom Dunava i među dvjema zemljama o tome postoje različita mišljenja", kaže Granić.

Hrvatska je, pojašnjava Granić, sve ovo vrijeme ostajala na principu katastra, jer od 100 posto neriješenog 90 posto je građana Hrvatske na drugoj strani Dunava, puno manje obrnuto, srbijanskih na desnoj strani rijeke.

Srbija zagovara crtu sredinom Dunava, no pregovori o tome, kaže Granić, nikad nisu do kraja vođeni:

"To rješenje, sredinom Dunava, je rješenje koje je dogovoreno tijekom procesa mirne reintegracije, primarno, iz sigurnosnih razloga. Sadašnja situacija je takva da Hrvatska nikad javno nije predstavila svoju strategiju za pregovore. Ukratko, ozbiljnih pregovora u zadnje vrijeme nije ni bilo i zato mislim da su pregovori nužno potrebni, pregovori ozbiljnih međudržavnih komisija, a nakon toga, ako ne nađu rješenje, onda ad hoc arbitraža i mislim da se taj problem može vrlo jeftino i brzo riješiti.“

Na prošlotjednom sastanku na Jahorini hrvatski je predsjednik Ivo Josipović neslužbeno spomenuo mogućnost arbitraže svojim kolegama iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a to je u četvrtak ponovio i 'Novom listu'.

Josipović predlaže da Hrvatska sa Srbijom i BiH ponaosob dogovori arbitražu o graničnim problemima, dakle, u izravnim pregovorima sa svakom zemljom, bez inozemnih partnera, ukoliko se neriješena pitanja ne uspiju riješti bilatelarno.

Granični problemi nisu bezazleni

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić smatra da za arbitražu uvijek ima vremena i da obje zemlje trebaju uložiti napor i učiniti sve da uspiju naći rješenje u bilatelarnim razgovorima i dogovorima.

Vesna Pusić

Vesna Pusić

U izjavi istom dnevniku Pusić podsjeća kako se vrijednost dogovaranja najbolje pokazala na primjeru sa Slovenijom gdje su Hrvatska i Slovenija nakon blokada i sukoba dogovor o sucima arbitražnog suda postigle de facto bilatelarno.

„Ministrica Pusić ima jedan dobar generalni stav kako bi zemlje regije morale pokazati zrelost da same rješavaju međusobne probleme. To je razuman i načelno, svakako plemenit stav, ali na temelju dosadašnjeg, a i svakodnevnog iskustva on se može činiti i nekom vrstom 'plemenite naivnosti'", smatra dobar poznavatelj prilika u regiji i novonar 'Novog lista' Boris Pavelić.

U svakom slučaju, zaključuje profesorica međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Lidija Čehulić, granični problemi Hrvatske sa susjedima nisu bezazleni, a pogotovo sa Srbijom, zbog dodatnog 'emotivnog naboja'.

„Naravno da su sva pitanja sa Srbijom osjetljivija zbog toga što smo imali nedavnu prošlost, takvu kakvu smo imali. Prema tome, čim spomenete u Hrvatskoj 'Srbija' ili u Srbiji spomenete riječ 'Hrvatska' onda to, na žalost, zbog nedavne krvave prošlosti, kod većine građana, ima negativan emotivni naboj. Dakle, prvo se reagira emocionalno, a tek nakon toga, nakon određenih argumenata, krenu i neka racionalna rješenja. Ali sve to komplicira situaciju, ne samo među dvjema novonastalim državama na Balkanu, već i situaciju u cijeloj regiji“, ocjenjuje Lidija Čehulić.

Nakon 20 godina neuspješnih pregovora o granici sa Slovenijom, zbog čega je Slovenija pune dvije godine blokirala i hrvatske pregovore s Europskom unijom, Hrvatrska konačno graničnu crtu sa Slovenijom rješava arbitražom.

Hrvatski predsjednik smatra da je slično rješenje moguće i s Crnom Gorom, s kojom je 2002. uspostavljen privremeni režim na spornoj granici kod Prevlake, ukoliko se uzajamno slože da pristaju na svako rješenje međunarodne arbitraže.

Nije bezazleno, kaže novinar Pavelić, ni otvoreno granično pitanje s BiH, s kojom je potpisan Sporazum o granici, ali ga hrvatski Sabor još nije ratificirao.

Hrvatska je naknadno zatražila ponovno otvaranje pregovora, nezadovoljna što su Mali i Veli Školj, dva grebena kod Neuma, pripala BiH.

„S Bosnom i Hercegovinom je situacija u političkom smilsu možda nešto opuštenija, ali u konkretnom tehničkom smislu granica oko Neuma je vrlo komplicirana i, s obzirom na unutarnjopolitičke odnose u BiH, i tu možemo očekivati beskrajne rasprave bez jasnoga rješenja. Ako bi se uspio postići dogovor o arbitraži mislim da bi to, i u tom slučaju, bilo najelegantnije“, zaključuje Pavelić.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG