Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u četvrtak je presudio da su prekršena ljudska prava Ilijaza Pilava, koji je tužio državu Bosnu i Hercegovinu za diskriminaciju, jer mu je onemogućeno da se kao stanovnik Republike Srpske kandiduje za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Njegova pravna bitka je trajala skoro 10 godina - apelaciju je podnio Evropskom sudu još 2007. godine.
U odluci Suda se navodi:
„Sud je primijetio da se, u skladu s Ustavom BiH, samo osobe koje se deklarišu kao konstitutivni narodi mogu kandidirati za člana Predsjedništva BiH – Hrvat i Bošnjak iz Federacije BiH. Pilav s mjestom boravka u Republici Srpskoj je isključen iz toga načina izbora. Sud je našao slične diskriminatorne odredbe u slučaju 'Sejdić i Finci' u kojem su Jevreji i Romi onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo. Iako je Pilav pripadnik konstitutivnog naroda on bi, da bi ostvario svoje pravo, morao da se preseli na teritorij Federacije.
Sud smatra kako je Predsjedništvo BiH političko tijelo države, a ne entiteta. Njegova politika i odluke utiču na sve građane BiH bez obzira na to žive li u jednom od entiteta ili u Brčko Distriktu.
Razlika u odnosu na slučaj 'Sejdić i Finci' je to što je Pilav isključen iz mogućnosti kandidiranja po osnovu kombinacije mjesta boravka i etničkih odrednica, što nije u skladu s članom 1 Protokola 12. Takvo isključenje iz prava predstavlja dikriminaciju“ navodi Evropski sud za ljudska prava.
Nakon što je čuo odluku, Pilav je za naš program izjavio :
„Moja misija je na ovaj način završena i zadovoljan sam jer je Evropski sud pronašao elemente diskriminacije čime su moja očekivanja ispunjena.
Šta će biti dalje? To je već teže pitanje s obzirom na to da imamo iskustvo kako se ponašaju i kako su se ponašale naše političke elite u pogledu implementacije presude 'Sejdić-Finci'. Naravno da ja nemam iluzija da će presuda u moju korist imati neku ekspresnu implementaciju, no, jedno sam siguran. Ubijeđen sam, zapravo, da će u toku pregovora prilikom pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, u nekom od poglavlja stajati i ova presuda. Dakle, Bosna i Hercegovina neće postati članica Evropske unije dok se ne implementira i ova presuda. Uglavnom, moja pravna bitka je dobijena i to je zaista razlog za zadovoljstvo“, kaže Pilav.
Ilijazu Pilavu, u dva izborna ciklusa 2006. i 2010. godine odbijena je kandidatura za člana Predsjedništva BiH, jer prema Ustavu i Izbornom zakonu, za bošnjačkog člana Predsjedništva mogu se kandidovati samo stanovnici iz Federacije BiH, dok predsjednički kandidat iz RS mora biti Srbin.
Nakon prve “odbijenice” 2006, Ilijaz Pilav, ratni hirurg iz Srebrenice, započeo je svoju bitku. Kada je njegovu apelaciju odbio Ustavni sud BiH, 2007. se obratio Evropskom sudu za ljudska prava.
Ovo je treća presuda protiv BiH, koju je zbog diskriminatorskih odredbi Ustava i Izbornog zakona, donio Evropski sud i koja potvrđuje neravnopravnost svih koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi.
Najpoznatija je u predmetu “Sejdić-Finci”, koja je donesena još 2009. godine i do danas nije provedena. Dervo Sejdić, Rom i Jakob Finci, Jevrej, podnijeli su tužbu zbog toga što se kao pripadnici nacionalnih manjina nisu mogli kandidovati na izborima, za člana Predsjedništva i za Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH.
Iako je to bio uslov za približavanje BiH EU, presuda nikada nije implementirana, pa je i zvanični Brisel “okrenuo list” stavljajući ekonomske i socijalne reforme u prvi plan.
Druga odluka protiv BiH bila je u predmetu “Azra Zornić”, koja je tužila svoju državu koja joj takođe onemogućava kandidovanje, ali zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnica niti jednog konstitutivnog naroda.
Evropski sud je 2014. godine presudio u korist Azre Zornić, koja je 2002. bila kandidatkinja na parlamentarnim izborima. Odbijena je, jer se izjašnjava kao građanka Bosne i Hercegovine.
Tako je praktično, diskriminacija upisana u Ustav BiH – prema nekonstitutivnim narodima, dobila potvrdu na Evropskom sudu, što profeosr Ustavnog prava Univerziteta u Tuzli, Zlatan Begić komentariše ovako:
„U slučaju presude povodom apelacije gospode Sejdića i Fincija, Sud je konstatovao diskriminaciju nacionalnih manjina. U slučaju gospođe Azre Zornić, Sud je konstatovao diskriminaciju svih onih građana koji ne pripadaju niti nacionalnim manjinama, niti konstitutivnim narodima. To su velikim dijelom građani koji svoju nacionalnu pripadnost vezuju za državu Bosnu i Hercegovinu, dakle, Bosanci i Hercegovci. Bilo bi krajnje stupidno kada bi nekim pravnim aktom Bosanci i Hercegovci, recimo, bili proglašeni nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini. Dakle, to je jedna siva zona građana, koja nije sada pokrivena nikakvom vrstom zaštite.
Nacionalne manjine imaju zakon o nacionalnim manjinama, koji im daje neka prava – istina, pogođene su diskriminirajućim odredbama Ustava, ali ova siva zona građana koji svoju nacionalnost, po svom subjektivnom uvjerenju, vezuju za državu Bosnu i Hercegovinu, to je presuđeno u slučaju apelantice gospođe Azre Zornić, i sada imamo i potvrdu da nisu samo nacionalne manjine i oni koji ne pripadaju ni nacionalnim manjinama ni konstitutivnim narodima diskriminisani u ovoj zemlji, nego da su ovakvim rješenjima diskriminisani čak i sami pripadnici konstitutivnih naroda.
To je dakle taj krug koji bi danas trebao biti zatvoren. Sud je presudio i nadam se da će to nagnati domaće političke snage, ali i pravnu struku, ali i građane, da pokrenu određene procese koji će voditi dekonstitucionalizaciji onoga što se zove konstitutivnost, uvođenjem građanske ravnopravnosti. To naravno ne isključuje mehanizme etničke ravnopravnosti tri najbrojnija naroda, ali koji ne smiju biti u sukobu sa onim što je građansko i onim što je građanska ravnopravnost. Nije ni dobro u Bosni i Hercegovini da se takvi mehanizmi isključe. Oni moraju da postoje, ali oni ne smiju dovoditi u pitanje prava nijednog drugog građanina, jer, vidite, mi svi imamo iste obaveze, plaćamo isti porez, a nemamo ista prava“, kaže profesor Begić.
Facebook Forum