Dostupni linkovi

logo-print

Strategija razvoja porodice: Spisak lijepih želja


Ilustrativna fotografija: Maja Bjelajac

Ilustrativna fotografija: Maja Bjelajac

Parlament Republike Srpske nedavno je usvojio godišnji izvještaj o primjeni Strategije razvoja porodice u tom entitetu od 2009. do 2014. godine, čiji su osnovni ciljevi fokusirani na unapređenje uslova u toj oblasti.

Kao i svaki ambiciozno zamišljeni dokument, i ova strategija svodi se na spisak lijepih želja. Barem tako govore iskustva višečlanih porodica kojima se prava iz godine u godinu uskraćuju, dok su, istovremeno, vlastima usta puna brige za populacionu politiku.

Slušajući izvještaj ministarke porodice, omladine i sporta RS Nade Tešanović o provođenju Strategije razvoja porodice tokom prošle godine, utisak je bio da malo toga nije realizovano. Ili barem da je realizovan maksimum u zadatim uslovima.

Prema ocjeni same ministarke, zakonska regulativa samo je djelimično riješena, a najvažnije mjere pronatalitetne politike, usmjerene na Fond treće i četvrto dijete, su nastavljene.

„Radi se o sredstvima koja omogućavaju jednokratnu pomoć svim porodicama koje dobiju treće dijete u iznosu od 500 maraka, a za četvrto 400 maraka“, kaže Tešanovićeva.

Dok ministarka priznaje da u budžetu fali novca za te namjene, u udruženjima višečlanih porodica ističu da im ne treba jednokratna pomoć već zaposlenje.

Surova realnost

Predsjednik banjalučkog Udruženja „Četiri plus“ Jovan Radovanović kaže da je više od 75 posto njihovih članova nezaposleno i apeluje da te kategorije stanovništva treba da imaju prioritet u zapošljavanju. Radovanović ima četvoro djece i kaže da potrošačka korpa za njegovu porodicu iznosi oko dvije i po hiljade maraka za najosnovnije stvari:

„Ja sam u penziji, invalid sam inače, a supruga kod kuće i ma posla i puno Zgrada Vlade RS

Zgrada Vlade RS

obaveza, tako da ona ne radi, s tim da smo tražili posao, ali ne možemo doći do toga. Snalazimo se, vjerujte, kako znamo i umijemo. Evo i reprograme za struju pravimo i za vodu. Ma ne znam, eto.“

Jovan kaže da se na terenu najbolje vidi odnos takozvane populacione politike institucija i realnog stanja. A realnost je: „Užasna, eto kakva.“

Za izlazak iz surove realnosti, kad je populaciona politika u pitanju, koalicioni partner vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Partija ujedinjenih penzionera nudi rješenje. Njihov poslanik u Parlamentu RS Ilija Stevančević, zatečen, kako kaže, velikim brojem prekida trudnoća u tom entitetu, zatražio je da se donese zakon kojim bi se zabranio pobačaj. Dozvoliti se može, smatra Stevančević.

„Samo u izuzetnim slučajevima, ako se sa sigurnošću zna da su ti slučajevi opravdani, a ta opravdanost ne smije uključivati siromaštvo i pravo majke da izvrši prekid trudnoće zbog toga što ne može prehraniti treće ili četvrto dijete“, navodi tevančević.

Porodica za 5

Ipak, na ovaj poslanički biser nije reagovala nijedna stranka, a replike nisu uputile ni poslanice entitetskog parlamenta.

Poslanik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović ipak osuđuje pokušaj da se individualna prava generalizuju i propišu zakonskim rješenjima. Što se tiče strategije, Borenović podsjeća da se jednokratne naknade za treće i četvrto dijete isplaćuju već petu godinu, te da je teško je govoriti o nekim pomacima kada je riječ o razvoju porodice:

„Pojedina ministarstva pokušavaju koliko je to moguće da rade, ali sve se svelo na neku vrstu deklarativne ili formalne podrške, a vrlo malo je suštine.“

Jovan Radovanović iz udruženja „Četiri plus“ podsjeća da je dječiji dodatak za drugo i četvrto dijete smanjen sa 45 na 35 maraka, dodatak za treće je smanjen sa 100 na 70, a djeca s posebnim potrebama ove godine primaju 90 maraka mjesečno. Istovremeno, resorna ministarka napomenula je da se višečlane porodice u medijima ne prikazuju u svjetlu u kojem bi trebalo - afirmativno.

Zato su se entitetske vlasti ove godine potrudile da građanima predstave spotove i bilborde koji promovišu zdravu i sretnu porodicu. Sve to u sklopu kampanje populacione politike Vlade RS pod nazivom “Porodica za 5”.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG