Dostupni linkovi

logo-print

Strategija tranzicijske pravde korak ka istini iz devedesetih


Ilustracija

Ilustracija

Ministarstvo pravde BiH, u saradnji sa nevladinim sektorom, izradilo je Strategiju tranzicijske pravde, koja bi se uskoro trebala naći na dnevnom redu Vijeća ministara BiH. Radi se o dokumentu čija je osnova utvrđivanje činjenica i istine o kršenju ljudskih prava tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Kako navode u Ministarstvu, ali i nevladinom sektoru, u svim izvještajima Vijeća Evrope i UN-a od Bosne i Hercegovine se traži da ima jedan takav dokument. No, ima i onih koji se plaše kako će strategija, kao i mnoge do sada, zbog nedostatka političke volje, završiti u nečijim ladicama

Strategija tranzicijske pravde nastala je kao rezultat potrebe, prvenstveno žrtava rata iz cijele Bosne i Hercegovine, da u okviru jednog dokumenta predoče probleme kako bi se za njih našla rješenja.

U Ministarstvu pravde BiH kažu kako je osnova Strategije da se utvrde činjenice i istina o kršenju ljudskih prava u periodu od 1992. do 1995. Istovremeno, kako navodi Niko Grubešić, pomoćnik ministra, to bi dovelo do javnog dijaloga o dešavanjima iz prošlosti s ciljem odavanja počasti žrtvama, sprečavanja kulture poricanja i jačanja povjerenja među građanima.

„Na primjer, jedan od stubova je institucionalne reforme da bi se vratilo i ojačalo povjerenje u institucije vlasti putem provjere uposlenika i nositelja javne dužnosti u pogledu njihovog sudjelovanja u kršenjima ljudskih prava na način koji ozbiljno dovodi u pitanje integritet institucija u kojima djeluju. Kad je u pitanju reparacija i memorijali, to izaziva velika materijalna izdvajanja. Svaka država izdvaja onoliko koliko može. Što se tiče spomenika, oni su vrlo osjetljiva pitanja. Mi moramo krenuti s tim pitanjem, to neće možda odmah dati rezultate, ali u narednom periodu očekujemo da hoće“, kaže Grubešić.

Branka Antić Štauber

Branka Antić Štauber

U izradi Strategije učestvovali su nadležni predstavnici vlasti i nevladine organizacije. Među njima i udruženje “Snaga žene” iz Tuzle čija predsjednica Branka Antić Štauber kaže za RSE da se radi jednoj od prvih strategija tranzicijske pravde u svijetu, te da, iako je nastala 17 godina od završetka rata, nije kasno za njenu primjenu.

„Naravno, bilo bi puno bolje da smo mi imali ovu Strategiju tranzicijske pravde u ranim postratnim danima, ali ni sad nije zakašnjelo. Najveći je problem realizacija same Strategije. Naime, Strategija je namijenjena isključivo žrtvama. Ona je vansudski mehanizam i nešto što će žrtvama da da ono pravo zadovoljenje njihovih stvarnih potreba“, navodi Branka Antić Štauber.

Sličnog mišljenja je i Lejla Mamut, koordinatorica za ljudska prava u švicarskoj nevladinoj organizaciji Trial, koja je, također, učestvovala u izradi Strategije tranzicijske pravde. Prema njenim riječima, žrtvama proteklog rata u Bosni i Hercegovini neophodan je dokument u kojem su pobrojani njihovi problemi i u kojima su navedena rješenja. Mamut navodi i da se u svim izvještajima Vijeća Evrope i UN-a od Bosne i Hercegovine traži da ima takav jedan dokument.

„Stvore se neke preporuke da se poštuju postojeći zakoni. Ja mislim da postoje i preporuke da se donesu novi zakoni, poput državnog zakona o žrtvama torture ili civilnim žrtvama rata, zavisi kako se već naziva, daju se sugestije za osnivanje mehanizma o kazivanju istine“, kaže Lejla Mamut.

Strategija tranzicijske pravde još se nije našla na dnevnom redu Vijeća ministara, a nakon njenog odobravanja u toj izvršnoj instituciji, trebala bi biti usvojena i u državnom Parlamentu. No, kako je u Bosni i Hercegovini, nažalost, sve podređeno političkoj volji, i u Ministarstvu pravde ističu da će upravo od toga zavisiti sudbina Strategije.

„Mislim da i ova strategija, kao i svaka druga strategija, i njena provedba, dosta zavisi od političke volje na svim razinama, ali isto tako, mislim da je važno istaći koliko će civilno društvo, koliko će udruženja žrtava rata imati snage da aktivno prate, da podstiču, da ukazuju i da zahtijevaju od predstavnika vlasti da poduzmu konkretne akcije.“

„Građani imaju pravo na to rješenje, a Strategija daje te mogućnosti. Ako gledamo iz perspektive građana-žrtve, može se vidjeti koja su to moguća rješenja, i da se traži da se ta rješenja sprovedu“, kaže Thomas Osorio, predstavnik UNDP-ovog Programa za pravdu i ljudska prava.

Fadila Memišević

Fadila Memišević

Za razliku od prethodnih sagovornika, Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode, kaže kako se plaši da je Strategija tranzicijske pravde prekasno nastala, s obzirom na činjenicu da u Bosni i Hercegovini postoje tri istine o ratnim dešavanjima, različita viđenja o radu pravosudnih i drugih institucija. Kako se u ovoj zemlji ništa ne može usvojiti bez saglasnosti političara, Memišević je skeptična da će, uprkos tome što je Strategija žrtvama potrebna, biti usvojena. Prema njenom mišljenju, vrlo lako se može desiti da završi u nečijim ladicama, što kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ne bio prvi slučaj.

„S obzirom da je nekakva politička kriza, to je negdje na rubu razmišljanja naših političara. Poslije ovih izbora, hoću da vjerujem da bi to trebalo da bude prioritetan zadatak političara – da se prvo usaglase. Vi imate i ovu Komisiju za istinu i pomirenje – i to je stalo“, ocjenjuje Fadila Memišević.
.
„Politička volja tu nema smisla. Strategija je za sve ljude, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost, boju, rasu i sve ostalo. To je jedan ljudski pristup problemima koje mi, kao ljudsko društvo, imamo. Pa evo i mi, u Bosni i Hercegovini“
, zaključuje Branka Antić Štauber, predsjednica udruženja “Snaga žene” iz Tuzle.

************

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG