Dostupni linkovi

logo-print

Strategija rasta Jugoistočne Evrope: Reforme za lakši put u EU


Ilustracija

Ilustracija

Vijeće za regionalnu saradnju sačinilo je Strategiju rasta i zapošljavanja u jugoistočnoj Evropi do 2020. godine koja, između ostalog, predviđa oporavak ekonomija zemalja ove regije, povećanje konkurentnosti, smanjenje stope nezaposlenosti kako bi se zemlje lakše pridružile EU. Nedavno je u Ohridu predstavljena liderima regiona, koji su na sastanku sa predstavnicima EU podržali provođenje ove strategije.

Najvažniji ciljevi Strategije obuhvataju porast stope zaposlenosti u regiji za 12 posto, povećanje uzajamne trgovine za 230 posto i regionalnog bruto domaćeg proizvoda sa sadašnjih 38 na 46 posto, što je prosjek u zemljama EU.

Dogovoreno je da ministri ekonomije zemalja regije Strategiju usvoje do kraja 2013. godine, čime se vlade obavezuju da ubrzaju reforme i poprave svoje ekonomije kako bi brže i lakše postale članice EU.

Čelni ljudi ovog regiona nedavno su se usaglasili da će raditi na dostizanju zacrtanih ciljeva, a generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović kaže da će svakih šest mjeseci sumirati rezultate urađenog:

„Strategija zapošljavanja i rasta ima jedan jednostavan cilj, a to je da se ne dogodi, kao što se događalo, da kada zemlja dođe na dan ulaska u EU odmah sutradan kaže:’E sada ako biste mogli da nam date kredite da finansiramo banke koje su ustvari bankrotirale?’ Neće EU dozvoliti da naredne članice na dan pridruživanja zatraže kredit - jer je ustvari bankrotirala kao država. Politički problemi postoje i procesu pridruživanju one će biti rešavane. Videli ste primer Hrvatske i Slovenije kako su se preko noći dogovorile kada je došlo dotle da mora da se taj problem rešava. Videli ste primer kako je tekao dijalog Beograda i Prištine u trenutku kada je to postalo važno i jednima i drugima. Dakle, problemi koji postoje će biti rešavani. Međutim, ono što će na kraju biti ključna tema je ustvari kako zemlja ekonomski stoji i nema govora o tome da postoji bilo kakva mogućnost pridruživanja ukoliko se zemlje ekonomski ne oporave", navodi Svilanović.

Efka Heder, ravnateljica Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL), napominje da je cilj strategije priprema zemalja ove regije za punopravno članstvo. Jedan od segmenata strategije je inkluzivni rast, koji znači poštivanje radne sigurnosti i prilagođavanje tržišta rada evropskom, objašnjava Heder. Ona dodaje da je takođe jedan od ciljeva u skladu sa evropskim trendovima poduzetničko opismenjavanje građana:

„Ako smo ozbiljni sa našim gospodarskim rastom i razvojem, neminovnost je da smo svjesni sljedećega: u svim našim zemljama jugoistočne Europe između 97 i 99 posto svih gospodarskih subjekata su male i srednje tvrtke, između 67 i 84 posto zaposlenih radi u malim i srednjim tvrtkama. Ako smo ozbiljni sa sljedećim podatkom i želimo konkurirati u današnjem gospodarskom svijetu, onda trebamo smjestiti da male i srednje tvrtke, koje su nastale iz ukazane poduzetničke prilike, što je osnova konkurentnosti, u našoj regiji čine između dva i četiri posto. Najrazvijenije zemlje svijeta imaju taj udio iznad 15 posto. Zaključak se nameće sam od sebe, a to je ono što je prioritet EU - da je svaki građanin poduzetno pismen, dakle ključna kompetencija za sve građane naših zemalja, kako zemalja članica EU tako i naših zemalja, je neminovnost.“

No, iako je malo i srednje poduzetništvo temelj mnogih uspješnih ekonomija u zemljama jugoistočne Evrope, bilježi se trend zatvaranja malih i srednjih firmi. Heder kaže da vlade ovog regiona trebaju učiniti više da ovaj trend zaustave:

"Treba nas zabrinjavati da nisu stvoreni kapaciteti onoga što se u svijetu zove second chance. Npr. zatvorio se jedan biznis, jer takvi su uvjeti današnji, ekonomija je brza, globalizacija donosi svoje, i treba poraditi na tome da osobe koje su već vodile svoj biznis što bezbolnije ga zatvore, a ne da imamo posljedice četiri generacije nakon toga. I da te osobe koje su već pokazale da imaju kapacitete poduzetničkoga djelovanja svi segmenti društva podrže kako bi startali novi biznis koji odgovara određenim gospodarskim uvjetima", zaključuje.

Jedan od načina kako poboljšati konkurentnost ovog regiona je i jačanje lanca vrijednosti kroz regionalnu saradnju, što podrazumijeva udruživanje proizvodnje, objašnjava Hamdo Tinjak, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH:

„Izaberu se određene oblasti gdje svi imamo da doprinesemo u proizvodnji, na taj način se uveže regija, svi imamo dobit, pokušavamo biti konkurentni - to su autoindustrija, drvna industrija itd.“, kaže Tinjak.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG