Dok ostale zemlje regiona čine sve kako bi što više privukle strane investicije, u Bosni i Hercegovini se vlasti, čini se, samo deklarativno zalažu da bh. tržište učine privlačnim za strane ulagače. Zbog toga, strani investitori i dalje zaobilaze BiH. U prošloj godini bilježi se pad stranih investicija u BiH, koji se poredi sa recesijskom 2009. godinom. Kočnice za direktna strana ulaganja su politička i pravna nesigurnost, te komplikovane procedure za pokretanje biznisa.
Ukoliko strani državljanin želi da investira u BiH, samo za radnu dozvolu su mu neophodna 22 papira, a pokretanje biznisa potrebni su dani. U Agenciji za promociju stranih investicija (FIPA) kažu kako se investitori, zbog ovakvog odnosa, žale na ovdašnje propise.
“Razlog su komplikovane administrativne procedure. S obzirom da većina investitora koji posluju u Bosni i Hercegovini dolaze iz uređenih zemalja, gdje čekanja za takav posao gotova i ne postoje”, kaže Jasmina Dževlan, portparol Agencije za promaciju stranih investicija.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna direktna strana ulaganja u BiH u periodu od 1994. – 2013. godine iznosila su 5, 5 milijardi eura. No, posljednjih godina, nivo stranih ulaganja je nizak i za to postoje brojni razlozi.
„Činjenica je da je u prošloj godini zabilježen pad stranih investicija i poredi se sa recesijskom 2009. godinom. Više je razloga za to: politička nestabilnost, neefikasna administracija, predug rok za ishodovanje dozvola. Ali, nije sve tako crno. To dokazuju investitori koji opstaju u BiH. No, ni oni se ne usuđuju dalje reinvestirati, što bi vjerovatno činili da su povoljniji uslovi“, objašnjava Bojana Škrobić - Omerović,izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH.
Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Vanjskotrgovinske komore BiH, pak, kaže kako se nivo ulaganja u Bosnu i Hercegovinu neće promijeniti sve dok se ne promijene ukupni uslovi poslovanja.
„Ukupni zakonski uslovi za poslovanje i ukupni uslovi u kojima posluju domaći i strani investitori predstavljuju takvo opterećenje konkurentnosti da je jednostavno nerealno u ovakvoj situaciji očekivati neki oporavak, odnosno povećanje vrijednosti stranih ulaganja“, ističe analitičar Igor Gavran.
Ekonomska kriza i veliki broj nezaposlenih osoba, razlozi su zbog čega vlasti zemalja regiona čine sve kako bi privukle strani kapital. U tome prednjači Srbija, koja je u prvih deset mjeseci prošle godine privukla milijardu i 300 miliona eura stranih investicija.
„Šta se potencijalnom investitoru nudi u Srbiji ili nekoj drugoj državi, a šta se nudi u Bosni i Hercegovini? Tamo im je ponuđeno gotovo sve, jer postaju prioritet organa vlasti i imaju cijelu mrežu pogodnosti – besplatna ili vrlo povoljna infrastruktura, direktne novčane poticije pri zapošljavanju, olakšice u plaćanju raznih obaveza, poreza i taksi. S druge strane, u BiH im je ponuđena samo deklarativna podrška“, objašnjava Gavran.
„Bosna i Hercegovina je malo tržište i kada ima administrativne prepreke, naravno da se investitori okreću drugim većim i otvorenijim zemljama. U BiH, kada i postoje dobra zakonska riješenja, često se ne provode u praksi, zbog čega su investitori, bilo strani ili domaći, često zbunjeni. Institucije različito tumače propise, koji nisu harmonizairani na teritoriji BiH, a kamoli sa Evropskom unijom. Sve to odbija investitore da kapital ulože u BiH“, navela je Bojana Škrobić-Omerović.
BiH ima ozbiljan problem i sa slabim imidžom u svijetu, najviše zbog ekonomske i političke nestabilnosti. I na tom polju malo je urađeno. Istina je da su određeni koracinapravljeni, no to je za sada nedovoljno.
“Kada govorimo o poduzetim mjerama za poboljšanje poslovnog okruženja u BiH, te mjere uglavnom se odnose na registraciju privrednih društava, uvođenje olakšica za izvoz i uvoz, uređenje propisa u oblasti energetike, izmjene zakona o politici direktnih stranih investicija. A značajan broj lokalnih zajednica uvele su olakšice za pokretanje biznisa”, ističe Jasmina Dževlan, portparol Agencije za unaprijeđenje stranih investicija.
Godinama se ukazuje na potrebu stvaranja boljeg poslovnog ambijenta. I pored brojnih mogućnosti koje BiH ima, zbog nerada nadležnih, Bosna i Hercegovina je na začelju u regionu. To potvrđuje i 84. mjesto na listi magazina „Forbes“, kada je riječ o mogućnosti poslovanja. Ispred BiH su zemlje poput Ruande, Zambije ili Barbadosa.
