Dostupni linkovi

logo-print

Što je nova Google politika zaštite privatnosti


Ilustracija

Ilustracija

Internet kompanija Google uvela je novu politiku zaštite privatnosti, unatoč zabrinutosti koju su tim povodom iskazali Evropska unija, stručnjaci, pa i sami korisnici tih usluga. Prema novim pravilima, Google će izraditi i pohraniti podatke o korisnicima iz svih svojih popularnih servisa i te podatke koristiti za ciljano slanje poruka prema opredjeljenjima korisnika.

Od 1. marta, Google je spojio svih svojih 60 različitih smjernica i platformi u jednu jedinstvenu politiku.

Od sada, sve informacije - uključujući i lične podatke, te podatke o tome što su vaša “internet srfanja” spojiće se u jedan izvor i biće korišteni za ciljano oglašavanje za svakog korisnika pojedinačno.

Na primjer, ako tražite nešto na popularnom YouTube, ta informacija bi se mogla koristiti za generiranje ciljanih oglasa kada to korisnik prijavi na Gmail.

Među pogođenim platformama su Google tražilica, operativni Android mobilnih telefona, YouTube, Gmail, Google Maps, Google Plus socijalne mreže, te Picasa- program u kojem čuvate svoje albume.

Barem za sada iz ovoga su izuzeti Google book, Google wallet, i Google Chrome koji zadržavaju posebne politike privatnosti.

Zašto Google radi promjene?

Ova velika internet kompanija objašnjava da će nova politika omogućiti bolju uslugu, uključujući i "relevantnije rezultate pretraživanja i oglašavanja."
Novi sistem može vam pružiti podsjetnik da ćete zakasniti na sastanak zahvaljujući činjenici da znaju na kojoj se lokaciji trenutno nalazite. Ili vam mogu poslati izvještaje o gužvama u saobraćaju.

"Ako ste prijavljeni na Google-u, mi možemo učiniti stvari mnogo jednostavnijim i odmah vam, u skladu s vašim interesima, sugerisati rezultat" piše u poruci koju je Google poslao svim korisnicima Gmail-a.

Prema Google-u, novi sistem može vam pružiti podsjetnik da ćete zakasniti na sastanak zahvaljujući činjenici da znaju na kojoj se lokaciji trenutno nalazite. Ili vam mogu poslati izvještaje o saobraćaju, gužvama i stanju na putevima.

Kompanija takođe tvrdi da nova politika uklanja nedosljednosti među starim pravilima i da je korisnicima sada jednostavnije razumjeti zašto Google prikuplja informacije i u koju svrhu.

Koje brige donose nova pravila?

U okviru EU snažne su sumnje u “zakonitost i pravednost” kombinacije ličnih podataka kroz marketing. Francuski čuvar privatnosti CNIL i Udruženje 50 različitih grupa potrošača TACD, nazivaju novu Google politiku "ludom i nepoštenom."
Francuski čuvar privatnosti CNIL i Udruženje 50 različitih grupa potrošača TACD, nazivaju novu Google politiku "ludom i nepoštenom."

"Vi zapravo snimate gotovo svaki događaj svog korisnika s mnogo više detalja nego što to korisnik razumije", piše TACD u svom pismu Google-u. "Uveli ste pravilo o praktičnom skeniranju svakog profila bez mogućnosti da se korisnik izjasni želi li to ili ne”, kažu dalje iz Udruženja potrošača.

Zagovornici stvarnog čuvanja privatnosti tvrde da Google prikuplja i podatke kao što su obaveze u kalendaru, podatke o lokaciji, kontakte, lične želje i htijenja koji se “iščitavaju” na temelju razgovora i elektronske pošte, tehničke informacije o vašem kompjuteru ili tabletu i telefonu, i naravno informacije o tome za čim tragate na internetu.

Što možete učiniti da biste se zaštitili?

Korisnici mogu pratiti svoju nadzornu ploču (dashboard) za praćenje informacija koje Google ima o njima.

Mogu takođe pregledati i obrisati istoriju pretraga na Google tražilici, što važi i za YouTube tražilicu.

Možete i odbiti da primate oglase koje vam šalju na mail, iako time neće spriječiti skupljanje informacija o sebi.

Zato zagovornici zaštite privatnosti preporučuju da ne budete prijavljeni ni na jedan od Google servisa kad se koristite tražilicom, ili gledate video na YouTube-u.

Ali prava i jedina istinska zaštita, odnosno jedini način da spriječite svoje učešće u “kompilacijskoj strategiji” jeste da prestanete koristiti Google usluge.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG