Dostupni linkovi

logo-print

100 dana hrvatske Vlade: Uspjeha ima, očekivanja još veća


Ilustracija

Ilustracija

Prošlo je prvih 100 dana nove hrvatske Vlade lijevog centra. Iako su hrvatski mediji prepuni priča o stečajevima i alarmantnoj socijalnoj situaciji, analitičari se slažu u ocjeni da je Vlada krenula dobrim smjerom, ali da su građani – pomalo nepravedno – nezadovoljni tempom i dubinom reformi. Naime, podsjećaju naši sugovornici – nova hrvatska Vlada obećala je izlazak iz ekonomske krize – a to se ne postiže preko noći.

Prošlo je nešto više od sto dana otkako je – nakon uvjerljive izborne pobjede – 23. prosinca prošle godine prisegnula nova hrvatska Vlada lijevog centra i – iako su mediji prepuni katastrofičnih priča o stečajevima, sukobima u Vladi i valu poskupljenja – ozbiljniji analitičari pozitivno vrednuju rad Vlade u tom razdoblju.

„Ova administracija je od javnosti dobila legitimitet da bude administracija diskontinuiteta, dakle da napravi ozbiljne socijalne i političke rezove u odnosu na administraciju koju je osam godina prije toga vodio HDZ. Oni jesu krenuli u smjeru diskontinuiteta, ali ne u onoj mjeri u kojoj je većina javnosti to očekivala, dakle – bez sumnje – Vlada vodi projekte koji idu u pravome smjeru, ali ne onom brzinom i ne onom dubinom koju je većina njihovih birača očekivala“, kaže za RSE politički analitičar Davor Gjenero.

Profesor političke psihologije na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivan Rimac u izjavi za RSE kaže kako je sto dana prošlo sa ne previše spektakularnim rezultatima kakve je javnost očekivala, što ne treba niti čuditi s obzirom na zatečeno stanje i postavljene cijeve.

„U tako kratkom vremenu nije se niti moglo postići spektakularne rezultate, jer glavni cilj ove Vlade je izlazak iz ekonomske krize, a to se ne postiže od danas do sutra. Vlada je došla sa Novom godinom, i ta Nova godina je generirala – još i u predizbornom procesu - cijeli niz vrlo velikih očekivanja javnosti, što je bilo dodatno potencirano time što prošla Vlada Jadranke Kosor u svim svojim mjerama koje je poduzimala u pogledu recesije ne da nije imala nikakvih uspjeha, nego je sve izgledalo kao da se ta Vlada i ne želi baviti tim problemom“, ocjenjuje on.

Vlada je uspjela da ne proizvodi deficit

Rimac podsjeća da je nova Vlada preuzela dužnost u trenutku kada su u javnosti stvorena velika očekivanja o oporavku ekonomije i smanjenju enormne zaposlenosti vezanom uz očekivani novi uzlet gospodarstva, ali – prije toga treba obaviti neke predradnje.
Premijer Zoran Milanović i članovi Vlade u hrvatskom parlamentu, 23. prosinac 2011.

Premijer Zoran Milanović i članovi Vlade u hrvatskom parlamentu, 23. prosinac 2011.


„U prvih 100 dana Vlada je rješavala problem kreditnog rejtinga države, što je bilo normalno s obzirom na cijeli niz zemalja u okruženju koje su imale vrlo ozbiljne probleme s rejtingom, i sa druge strane pokušala je donošenjem budžeta, koji je ostao od prethodne Vlade kao zadatak, napraviti izvjesne uštede i time pokazati barem da ne planira proizvoditi nove budžetske deficite. Vlada je uspjela da ne proizvodi deficit, ali nije pokazala dovoljno sposobnosti ili efikasnosti da ozbiljnije sreže budžet i time otvori mogućnost da takozvani realni sektor osjeti nekakve olakšice u svom poslovanju“, smatra Rimac.

Davor Gjenero procjenjuje da Milanovićeva Vlada po mnogo čemu podsjeća na najbolju hrvatsku vladu od 90-te, onu koju je vodio Ivica Račan, međutim ne samo u potencijalima, nego i u nedostacima. Račanova Vlada imala je i neke ozbiljne probleme - nije znala svoje uspjehe kapitalizirati u javnosti, preuzela je vlast nepripremljena za probleme koji je čekaju, a ključne projekte poput auto-cesta i poticane stranogradnje započela je pola godine do godinu nakon preuzimanja vlasti.

„Mnogi su očekivali da će u ovoj situaciji, kada je nakon dugog razdoblja bilo izvjesno da dolazi do smjene vlasti, nova Vlada biti pripremljena sa više gotovih policy projekata. U Milanovićevoj Vladi sudjeluju neki ministri koji su bili efikasni ministri, zamjenici i pomoćnici ministara u Račanovoj Vladi. Oni jesu došli sa neke vrste krokijima ključnih projekata, ali ti projekti još uvijek nisu u punoj mjeri u zamahu“, navodi Gjenero.

Primjer izvjesnog nesnalaženja s medijima i javnošću je i činjenica da je premijer Milanović – po uzoru na Obamu – upravo u ponedjeljak online odgovarao na pitanja građana, ali - od tisuću postavljenih pitanja odgovorio je svega na njih trideset.

Podjednako tako, još iz Račanove ere jednom je mjesečno na javnom radiju bila emisija „Kako Vlada vlada“, u kojoj premijer ili premijerka razgovara s urednicom, a u drugom dijelu odgovara na pitanja slušatelja. Nakon Račana, redovito su se odazivali i Ivo Sanader i Jadranka Kosor, ali u ovih sto dana Milanovićeve Vlade, on za to nije našao vremena.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG