Dostupni linkovi

logo-print
Hrvatska je već 3 tjedna u Europskoj uniji, najveće pozitivne promjene građani osjećaju na granicama na kojima nema više carine ni čekanja, sve ostalo je, zasad, isto, osim povećanih cijena hrane, što bi se, vjeruju, dogodilo s Unijom ili bez nje.

RSE: Tri smo tjedna u EU, da li osjetite kakve promjene, što je bolje, a što gore?

"Pa,najveća mi je promjena,što sad,kad sam putovala, nisam čekala na granici, to je stvarno jedna pozitivna promjena!" ističe buduća glazbenica Lovorka, koja studira u Austriji.

"Baš sam u nedjelju bila na konjskim trkama u Bratislavi," oduševljeno prepričava druga Zagrepčanka. "Prijatelji nam imaju konje i s njima često putujemo. Bilo je super, odlično, konji prolaze bez problema, ne moramo čekati veterinara, a često smo se, upravo s tim, izluđivali i gnjavili. Oni koji nisu iz EU i dolaze npr. iz BiH i Srbije, morali su do jutra čekati... meni osobno, koja često tako putujem, to je velika prednost i jedan dobar, dobar osjećaj!"

I to je prva i najvidljivija promjena kojoj je se hrvatski građani raduju a većina i koristi – sloboda kretanja. Sve ostalo,zasad je 'nevidljivo' ili pak, kao cijene hrane, i previše vidljivo:

"Cijene su otišle gore i to je to, drugo nisam ništa uočila, mislim da je stanje ostalo kakvo je bilo i prije 3 tjedna."

"Baš sam bio u poreznoj upravi i gužve su grozne, kao i obično kod nas, znači, po tom pitanju smo i dalje na Balkanu."

"I dalje nas šalju od ureda do ureda i hodamo s tim papirima ko muhe bez glave vamo-tamo."


"Ne osjetim apsolutno nikakvu promjenu", kaže mlađi Zagrepčanin, koji u vruće ljetne dane savladava grad biciklom. "Uočio sam jedino onaj novi Trg tamo iza Trga bana Jelačića, ne znam ni kako se zove, tamo je ona nova skulptura europske zvijezde. Eto, jedino ta zvijezda, a da li je to bolje ili lošije, ne znam, nek' svako prosudi za sebe."

"Ja sam," nadovezuje se postariji Zagrepčanin, "živio u Jugoslaviji, došla je Hrvatska, niš' nisam osjetio, promijenilo se sto Vlada, niš' ništa nisam osjetio, pa sada da, nakon EU, uđemo i u Sjedinjene američke države, meni je uvijek isto."

Teškoće izvoznika

Gospodarska kriza i strašna nezaposlenost, otuda, unatoč Europi, i dalje apatija među hrvatskim građanima ,komentira predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever:

Krešimir Sever

Krešimir Sever

„U Hrvatskoj se i dalje vodi kriva gospodarska i socijalna politika, pa čak i ona nadanja koja su građani imali da će se sada dogoditi nekakv drastičan pad cijena, osobito hrane, nisu se dogodila, tako da, jedino što vidimo jest da je Hrvatska bila i ostala skupa zemlja.“

Šteta je, smatra Sever, što hrvatska nastavlja s gospodarskom politikom štednje, a ne potrošnje, koja se i u Europi pokazala pogrešnom.

„I sama Europa je u toj svojoj gospodarskoj politici dugo lutala, ponajprije u toj politici odricanja od potrošnje koja vodi u još dublju krizu. Naši iz toga ništa nisu naučili, jer i dalje potiču rezanje potrošnje, a rezanje potrošnje, logično, reže i potražnju, rezanje potražnje reže proizvodnju, a rezanje proizvodnje reže radna mjesta!“, ponavlja Sever.

Iako, teoretski, mogu, tek rijetki će prvih mjeseci, pa i godina naći posao u Europi, jer većina zemlja ima dovoljno i svojih nezaposlenih.

„Moj sin je magistar strojarstva i već godinu dana šalje po Europi molbe, od Finske do Njemačke i ostalih zemalja, ali ništa,odgovori su uvijek bili negativni, za naše ljude tamo još nema posla“, priča majka nezaposlenog 30-godišnjaka.

„Pa,moj posao već jest vezan za Austriju," priča 25-godišnji informatičar, "tako da je za samu firmu, ulazak u EU sigurno važan i olakšava neke stvari, ali ja i dosta mojih poznanika i prijatelja razmišlja ne samo o Europi, nego i o odlasku - nekamo dalje“.

I neovisni ekonomski analitičar dr Žarko Primorac, kao veliko olakšanje navodi lakši protok ljudi i roba i ukidanje carina sa zemljama EU, ali upozorava i na teškoće hrvatskih izvoznika.

„Ima, naravno, i negativnih odjeka hrvatskog ulaska u EU, a to je osobito trgovina s Bosnom i Hercegovinom, kad se radi o poljoprivrednim proizvodima, konkretno, mesu. Ali, imam osjećaj da je tu posrijedi nespremnost, pomalo s obje strane i naša i njihova i to je problem koji će trebati rješavati.“

Pravi efekti će se, kaže dr Primorac, znati tek za 6 mjeseci kad se hrvatsko gospodarstvenici susretnu sa žešćom konkurencijom no što ju je imali u regiji, a i kad se vidi koliko će Hrvatska biti sposobna izvući novaca iz fondova Europske unije.

„Hrvatska, do kraja godine, mora u budžet Europske unije uplatiti 270 milijuna eura, to se jednostavno mora platiti za ovo polugodište. Istovremeno mi imamo pravo 'povući iz EU fondova više od 670 milijuna eura... ako ih 'povučemo', ako smo spremni, ako imamo projekte. Masu tih stvari je trebala biti dovršena još prije godinu ili dvije godine dana, ali znate vi nas, sve u posljednji čas! A ovdje je tako da vi njima fiksno morate platiti do kraja godine 270 milijuna eura, takav je ugovor, a vi od EU imate isto pravo povući novce, samo, ako 'povučete'."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG