Dostupni linkovi

logo-print
Cijelu prošlu deceniju hrvatska javnost bavila se optužbama tko i zašto „dila“ dokumentima iz ureda predsjednika Franje Tuđmana iz devedesetih. Arhiva je potom smještena u Hrvatski državni arhiv, sada je čuvaju stručnjaci, ali neki upozoravaju da se do građe iz te arhive može doći samo po odobrenju povjerenstva sastavljenog većinom od obavještajaca i sa obavljenom sigurnosnom provjerom, i traže da se to hitno izmijeni.

Ravnatelju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, povjesničaru Anti Nazoru odobreno je korištenje jednog fascikla iz Tuđmanove ostavštine koji se bavi studenim 1991. godine i padom Vukovara.

Mladoj povjesničarki Julijani Antić Brautović nije odobreno korištenje Tuđmanove ostavštine za njen rad na doktoratu o razgovorima o navodnoj trgovini teritorijem Prevlake između Hrvatske i istočnih susjeda u prvoj polovici devedesetih.

Po ocjeni u izjavi za RSE novinara tjednika „Novosti“ Miroslava Edvina Habeka, koji je prvi prepoznao ovu temu, ovakav selektivni pristup Tuđmanovoj arhivi vodi u modeliranje „poželjne“ hrvatske povijesti.

„Drugim riječima, davanje na uvid Tuđmanovih dokumenata samo izabranima može dovesti do hrvatske povijesti u kojoj bi se istraživalo samo ono što je povoljno za Hrvatsku, a sve ostale eventualno sporne odluke hrvatskih vlasti mogle bi ostati zauvijek zatvorene u povijesnim arhivima“, ocjenjuej Habek.

O tome gdje je srž problema kolega Habek kaže:

„Problem leži u diskrecijskom pravu povjerenstva koje odobrava pristup Tuđmanovoj arhivi i čijem je sastavu više-manje par istaknutih članova obavještajne zajednice. Oni na temelju odobrenog sigurnosnog certifikata daju Vladi mišljenje – tko smije, a tko ne smije ući u Tuđmanovu arhivu.“

Doktor Nazor za naš radio kaže kako je stvar u tome što povjerenstvo prema postojećem zakonu nije ni moglo postupiti drugačije. Radi se radi o klasificiranim podacima, i on je zatražio i dobio certifikat Vijeća za nacionalnu sigurnost da može imati pristup klasificiranim podacima, dok kolegica taj certifikat - nema.

„Nije gradivo iz ureda predsjednika Tuđmana jedino koje nije dostupno svima jednako! Postoji gradivo iz razdoblja 1945 – 1990 za koje pojedine moje kolege nisu mogle dobiti uvid, a druge jesu. Ali – očito – onoga tko je pokrenuo ovu priču zanima samo Tuđmanov ured i opet se stvaraju insinuacije – evo, to se zabranjuje da se ne bi iznijelo na vidjelo prljave rabote predsjednika Tuđmana i hrvatskih vlasti iz tog doba“, navodi Nazor.

Naime, tvrdi Nazor, cjelovita znastvena obrada Tuđmanove ostavštine izmijenila bi dosadašnju njegovu sliku u javnosti:

„S obzirom na to da je ono što je do sada izišlo u javnost uglavnom negativno, kada bi se cjelovito prikazalo gradivo iz ureda predsjednika Tuđmana, ja sam uvjeren da bi uloga predsjednika Tuđmana i Hrvatske - primjerice u ratu u BiH oko čega su te kontroverze nametnute - bila znatno, znatno povoljnija nego što je do sada prikazana u medijima.“

Habek sugerira da se problem riješi tako da se konačno napravi popis svega što se u Tuđmanovoj arhivi nalazi, da se izdvoji ono što je klasificirano i bude po Zakonu o arhivskom gradivu zaštićeno 30 do 50 godina, a sve ono što nije tajna bude dostupno istraživačima i zainteresiranoj javnosti. I doktor Nazor predlaže da se izdvoji ono što je tajna, a ostalo otvori znastvenicima.

Profesor na Odsjeku za hrvatsku povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta Ivo Banac kaže za naš radio kako valja izdvojiti ono što je tajno, a ostalo otvoriti svima, a ne samo znastvenicima. A što se Tuđmana i devedesetih tiče, on vjeruje kako – uglavnom sve znamo.

„To ne znači da nema još mnogo toga što se može otkriti, tako da bi se pojačale nijanse. Mislim da bismo doznali i razloge zašto se ulazilo u stanovite aranžmane, zašto se nešto dogodilo na ovaj način, a ne možda na neki drugi", kaže Banac.

Motivirani pisanjem „Novosti“, iz Vlade poručuju da razmatraju problem i da će izići sa prijedlogom kako će se ubuduće postupati za Tuđmanovim arhivom. Neslužbeno, ide se na smanjenje utjecaja obavještajne zajednice.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG