Stipendije i razmjene - šansa za inostrana iskustva

Kako bi ojačala saradnju zemalja Zapadnog Balkana sa zemljama Evropske unije, Evropska komisija je kreirala program stipendija koji će pomoći studentima, nastavnicima i saradnicima da steknu obrazovna, lingvistička i kulturološka iskustva tokom studija u inostranstvu. Namjera programa je razmjena studenata ove regije sa onima koji dolaze iz Evropske unije.

Termin 'studentska mobilnost' označava da student dio svog studijskog obrazovanja usavršava na nematičnom univerzitetu. Prema principima Bolonjskog procesa, mobilnost je strateški prioritet u razvoju sistema visokoškolskog obrazovanja. Predviđa se da će do 2020. godine više od 20 posto studenata učestvovati u studentskim razmjenama.

Na Univerzitetu u Sarajevu nedavno je organizovan prvi 'Info dan' gdje je predstavljen Erasmus Mundus projekat u kojem Univerzitet učestvuje već četiri godine.

Uz ranije pokrenut projekat mobilnosti JoinEU-SEE, studenti su se upoznali i sa dva nova: EUROWEB i ERAWEB. Ciljevi projekta su višestruki, kaže stručni saradnik za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu Adnan Rahimić.

„Što se tiče projekta JoinEU-SEE, imate mogućnost da odete u Austriju, Belgiju, Češku Republiku, Italiju, Španiju, Holandiju, Latviju, Sloveniju, Litvaniju, Finsku. Za JoinEU-SEE prikladni su svi studenti. Što se tiče projekta ERAWEB, on je više orijentisan na medicinske studije, a što se tiče projekta EUROWEB, on je više orijentisan za studente, nastavnike i saradnike prirodnih i tehničkih nauka“, navodi Rahimić.

Na ove programe prijaviti se mogu studenti, nastavnici i saradnici Univerziteta u Sarajevu, kao i različitih univerziteta zemalja Zapadnog Balkana.

„U ovu Erasmus Mundus stipendiju uključeni su životni troškovi, 1.000-2.000 eura, zavisno od vrste stipendije, polisa osiguranja, putni troškovi, odnosno jedna povratna karta iz Sarajeva do zemlje u kojoj ćete provesti određeni period mobilnosti i nazad, i – naravno – školarina.“

Nakon dvije godine studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Denis Piplaš (22) treću godinu dodiplomskog studija završio je u Litvaniji.

„Prilikom apliciranja stvarno nisam imao ni najmanji problem. Aplikacija, po meni, vrlo je jednostavna, sve se on-line završava, čak se ne šalje ništa poštom. Kada sam se vraćao, bilo je iznenađujuće da stvarno nisam imao nikakvih problema prilikom priznavanja svih tih predmeta. Sve je nekako glatko teklo. Jeste da je poprilično dug vremenski period trebao da se sve to prizna, nekih par mjeseci, ali nisam niti jedne sekunde požalio. Super mi je bilo“, kaže Piplaš.

Slušati, te položiti ispite na stranom jeziku, nije predstavljalo problem Jasmini Džaferović (22). Iako nije znala njemački jezik, upisala je studij u Grazu.

„Profesori su svjesni toga da to nije vaš materinji jezik i ne zahtijevaju toliko koliko bi možda zahtijevali da je u pitanju Austrijanac. Ja stvarno nisam imala nikakvih problema. Najbolje od svega je što vi tačno znate kad je profesor u svojoj kancelariji, da je profesor 24 sata dostupan na svom e-mailu“, priča Džaferović.

Štěpán Mairovský (26) je student iz Češke Republike. Nakon boravka u Belgiji i Austriji, odlučio je da će naredne semestre provesti u Bosni i Hercegovini.

„Želio sam otići u neku postkomunističku zemlju. Drugi razlog je što sam prije pet godina kao turista posjetio Sarajevo, svidio mi se grad i želio sam ovdje nastaviti studij. Treći razlog je jezik jer je vrlo sličan češkom“, objašnjava svoje razloge Mairovský.

Nema razloga za strah od papirologije

Za razliku od svojih prijatelja koji su na usavršavanje otišli u zemlje Zapada, dvadesetčetvorogodišnji Andraž Šiler iz Slovenije odlučio se za Bosnu i Hercegovinu. Trenutno boravi u Sarajevu i prisustvuje predavanjima na Fakultetu političkih nauka.

„Jedan moj prijatelj je bio ovdje i kazao da je fakultet u redu, da su u redu profesori, tako da sam se odlučio doći u Sarajevo. Na mom smjeru studija u Sloveniji ima nas 45, a ovdje dvjesto, tako da neke razlike postoje u radu, ali mi se čini da je nastava vrlo, vrlo slična“, kaže Šiler.

Naida Jašić iz Sarajeva nedavno je upisala master studij na Ekonomskom fakultetu. Ako joj se pruži šansa, rado će studirati negdje van Bosne i Hercegovine.

„S obzirom da imam porodicu u Holandiji, ovaj Univerzitet u Kroningenu mi se jako dopada. Mislim da ću prvu aplikaciju poslati tamo, pošto imamo mogućnost da šaljemo sa više različitih programa na više univerziteta. Aplicirati ću, ako ne prođe tamo gdje želim, onda će sigurno negdje drugdje.“

Među zainteresovanim za program studentske mobilnosti je i Aida Hadžimustafić. Nakon ovogodišnje posjete Belgiji, svidjela joj se zemlja, te se istinski nada da će tamo nastaviti školovanje.

„Bila sam u Belgiji koja ona me veoma privukla i apsolutno sve u vezi s njom, posebno sam proces obrazovanja. Radi se o Univerzitetu u Luvenu, koji je inače univerzitetski grad. Po nekom mom mišljenju imaju savršeno organizovan obrazovni sistem i to je ono što me najviše privuklo. Na tom univerzitetu su ljudi iz cijelog svijeta“, kaže ona.

Tokom četiri godine, koliko Univerzitet u Sarajevu provodi Erasmus Mundus stipendijski program, više od 150 bh. studenata, nastavnika i saradnika otišlo je u zemlje Evropske unije, dok je oko 100 stranih studenata došlo u Bosnu i Hercegovinu. Pored sarajevskog, od ove godine sa JoinEU-SEE programom startaju i banjalučki i tuzlanski univerzitet.

Za sve oni koji se još dvoume oko prijavljivanja na ove studijske programe, Jasmina Džaferović ima riječi ohrabrenja:

„Ja bih im preporučila da se prvo prijave, da ne trebaju da se plaše te papirologije. Na kraju krajeva, ne treba da se plaše da će možda biti odbijeni. I ja sam bila odbijena prvi put, pa sam se drugi put prijavila i aplikacija mi je bila uspješna. Super je to kad imate prijatelja s Tajvana, iz Gane, kad imate super prijatelja iz Njemačke, Amerike, Australije. A onda mogu reći da sam u životu nešto postigla. Definitivno.“