Dostupni linkovi

logo-print
Više od deset dana od napada na glavnu urednicu web-portala tačno.net iz Ljubuškog, Šteficu Galić, bosanskohercegovačke institucije šute. Da se pomno istraži ovaj incident i izvršioci privedu pravdi, od bh. vlasti tražile su sve relevantne međunarodne organizacije, od EU do OSCE. Za to vrijeme pritisci i uvrede upućene Štefici Galić i njenoj porodici nastavljaju se.

Kako je živjeti u zatvorenoj sredini, koja ne želi dopustiti drugačiji stav i mišljenje, već se s njim pesnicama razračunava, ovih dana najbolje zna Štefica Galić, glavna urednica portala tačno.net, koja je 18. jula brutalno pretučena.

Za policiju je to bio tek incident, odnosno tuča, a za one koji bolje poznaju ljubuške prilike grubo kršenje prava na slobodu govora i izražavanja. Za Šteficu Galić i njenu porodicu, gore od svega što je doživjela može biti samo činjenica da u ovom trenutku nema nikakvu zaštitu institucija države u kojoj živi.

Za Nermina Čengića iz NVO Protest riječ je o pristajanju bosanskohercegovačkog društva na otvoreni fašizam i mržnju.

„Štefica Galić jeste prepuštena isključivo sama sebi i nekolicini prijatelja koji je podržavaju, napiše se neki članak, protestuje se na neke načine koji baš i nemaju toliko odjeka po društvenim mrežama gdje se lajka bjesomučno, dok u stvarnosti, baš niko ništa značajno da uradi. Ona jeste prepuštena sama sebi i ostaće prepuštena samoj sebi dok nekome ne dođe u glavu da treba bukvalno da se ustane protiv fašizma“, smatra Čengić.

Informacija o tome šta je sa istragom i kakva vrsta zaštite će biti pružena Štefici Galić - nema. Napad na nju osudila je Evropska unija koja očekuje da nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini pomno istraže ovaj incident i izvršioce privedu pravdi. Prije od ostalih to je tražio i ured OSCE za slobodu medija.

„Očekujem informacije od svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini koje će da, poslije istrage i svega, javno obznane razloge za ovaj napad i na koji način će institucije da se pobrinu da se takve stvari više ne dešavaju u Bosni i Hercegovini“, kaže predstavnica tog ureda Dunja Mijatović.

No, da li je moguće te prave informacije dobiti, ako se ima u vidu da napadi na Šteficu Galić dolaze upravo od kvazi-nevladinih organizacija, okupljenih kroz udruge veterana, koje uživaju podršku ali i finansiranje onih koji vladaju u ovom slučaju u Ljubuškom.

„Kada bismo ozbiljno mislili o slučaju Štefice Galić, onda bi u ovom trenutku morali da reagiraju Dragan Čović i Božo Ljubić, morali bi da reagiraju sudovi i policija, morale bi da reagiraju mnoge nevladine organizacije, ali, valja ovdje imati u vidu: Šteficu Galić napadaju nevladine organizacije koje su instrumenti političkih moćnika. Onako kako su razna udruženja boraca i razne udruge napadale slobodnomisleće intelektualce na bošnjačkom dijelu teritorije u Bosni i Hercegovini, kako to rade u Republici Srpskoj, isto tako to rade i u Hercegovini“, navodi profesor Enver Kazaz.

Institucije zakazale

Pretučena, prezrena i izopštena, ali nepokolebljivo dostojanstvena – tako Štefica Galić danas živi u Ljubuškom. Osim tjelesnih ožiljaka, nema tu ničeg novog: potmulu netrpeljivost vlastitoga grada ona podnosi od 1993., kada se zajedno sa suprugom Nedjeljkom javno suprotstavila deportaciji ljubušačkih muslimana, piše nakon posjete ovom hercegovačkom gradiću novinar Riječkog lista Boris Pavelić.

Štefici Galić treba pomoć sa strane, smatra on i to prije svega pomoć institucija. No nije iznenađen činjenicom da su zatajile prije svega lokalne institucije u Hercegovini.

„Mislim da se ne treba čuditi tome da su zakazale institucije u Hercegovini. Od institucija u Hercegovini se i ne može očekivati da nešto učine, jer da one nešto rade, onda ovakvih slučajeva ne bi ni bilo. Mislim da je iznimno važno, najvažnije ono što je učinila nevladina organizacija Vrtovi pravednika među narodima, gospođe Svetlane Broz, koja je snimila taj film, i taj fascinantni slučaj hrabrosti izvukla na svjetlo dana. Šutnja je nastala i ona će neko vrijeme trajati, ali priča o Nedjeljku i Štefici Galić će imati svoj sretan završetak – kad-tad. U ovom slučaju je, što se mene tiče, važno tu ženu zaštititi od nasilja“, naglašava Pavelić.

Bosna i Hercegovina je već nekoliko godina na listi zemalja u kojima se nisu dešavali fizički napadi na novinare, podsjeća predstavnica OSCE za slobodu medija Dunja Mijatović:

„Napad na Šteficu Galić je napad na slobodu izražavanja, napad na drugačije mišljenje, napad na demokratiju i nešto s čime se ne samo institucije, nego Bosna i Hercegovina kao društvo, treba da izbori i što je najglasnije moguće, da otpor jednom takvom načinu uplitanja u slobodu izražavanja, što je otprilike poznato samo u režimima gdje nije dozvoljeno reći šta mislite, a to nas samo vraća u neka vremena u koja ne vjerujem da se iko od nas želi da vrati.“

Štefica Galić pretučena je 18. jula, nakon što je nekoliko dana ranije, uz snažan otpor veteranskih uduga, u Ljubuškom prikazan dokumentarni film “Neđo od Ljubuškog” koji govori o pomoći koju su njen suprug Nedjeljko i ona pružali tokom rata svojim sugrađanima Bošnjacima koji su odvođeni u logore:

(VIDEO: Flm "Neđo od Ljubuškog")

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG