Dostupni linkovi

logo-print

Ministarstvo finansija Republike Slovenije pozvalo je devizne štediše nekadašnje Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj, te njihove pravne nasljednike da od utorka, 1. decembra 2015, pa u naredne dvije godine, podnose zahtjeve za povrat štednje, koja im nije dostupna više od 20 godina.

Slovenija je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava 2014. godine usvojila Zakon koji predviđa proceduru i povrat novca koji su građani povjerili ovoj banci. Međutim, u BiH se smatra da je Zakon suprotan presudi suda u Strazburu.

Štediše iz BiH koje su novac čuvale u Ljubljanskoj banci s olakšanjem su dočekale odluku Suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu “Ališić i drugi“, iz jula 2014. prema kojoj je banka iz Slovenije prekršila njihovo pravo raspolaganja imovinom i mora vratiti novac uložen do 1991. godine.

Sad kada su pozvani da dostave zahtjeve, shvatili su da je to poziv za verifikaciju odnosno utvrđivanje pojedinačnih iznosa umjesto isplate, koju, toliko dugo čekaju. Neki od štediša kažu:

Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini Amila Omersoftić ističe da se oni protive postupku tzv. verifikacije štednih uloga, jer o tome postoji valjana dokumentacija, koju posjeduje i Slovenija. Traže i očekuju isplatu novca koji su na čuvanje povjerili Ljubljanskoj banci:

“Protiv smo zato što verifikacija nije u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, nego se vrši prema Zakonu koji je usvojila Slovenija, a koji takav kakav jeste, mnogim štedišama iz BiH osporava pravo na potraživanje koje im je Evropski sud dosudio. Verifikacija znači ulazak u jedan upravni spor, u kojem nijedan štediša nije apsolutno siguran da će dobiti svoj novac. Mi smo već najavili Komitetu ministara Vijeća Evrope da izričito tražimo I podnosićemo zahtjeve Sloveniji za izvršenje presude Evropskog suda, odnosno za vraćanje novca”, kaže Omersoftić.

Bh. štediše su oštećene višestruko, prvo dugim čekanjem da Slovenija pokrene postupak vraćanja ušteđevine, sada postupkom verifikacije. I posebno, kako navodi Monika Mijić, zastupnica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, neprihvatanjem činjenice da se štednja građana po sili zakona prenosila na njihove privatizacijske račune.

Monika Mijić, foto: Midhat Poturović

Monika Mijić, foto: Midhat Poturović

„Slovenski zakon o izvršenju ove presude iz obveze vraćanja štednje isključuje sve one bh. štediše kojima je njihova štednja bila prenesena na jedinstveni račun građana, dakle, bez obzira da li su oni utrošili tu štednju u privatizaciji ili ne. To je direktno u suprotnosti sa samom presudom, jer Sud je jasno u presudi istakao da prava na povrat nemaju samo one štediše koje su iskoristile svoju štednju u cijelosti ili djelomično u procesu privatizacije. U dijelu u kojem ta štednja nije iskorištena, Slovenija je dužna vratiti tu štednju, bez obzira da li je nešto preneseno ili ne. Drugi način na koji su bh. štediše i dalje oštećene jeste što se ne zna po zakonu tačan rok kada će Slovenija početi odlučivati uopće o zahtjevima za verifikaciju štednje kada je riječ o bh. štedišama. Stoga, u ova dva bitna aspekta, Zakon Republike Slovenije za povrat štednje odnosno za izvršenje presude u predmetu 'Ališić i drugi' je u direktnoj suprotnosti sa presudom Evropskog suda, te se agonija naših štediša, unatoč ovakvoj presudi, i dalje nastavlja“, smatra Mijić.

Slovenija takođe cijeli postupak verifikacije i isplate ucjenjuje potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, između Vlade Slovenije i Vijeća minstara BiH, što takođe nije u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, ističe Samir Bakić, pomoćnik ministrice finansija Vlade Federacije BiH.

„Nije problem da Vijeće ministara i Vlada Slovenije potpišu stotinu memoranduma. To je čin dobre volje. Međutim, ne može Slovenija svojim zakonodavstvom nametati takvu obavezu drugoj vladi i ono što je najžalosnije – da uvjetuje ostvarivanje imovinskih prava štediša dok neka treća strana, u ovom slučaju Vijeće ministara BiH, ne potpiše takav memorandum. To je i potpuno nelogično, u suprotnosti je sa samom presudom, i u tom dijelu je kritična tačka u zakonodavstvu Slovenije“, kaže Bakić.

Na web stranici Fonda za sukcesiju Republike Slovenije, na adresi www.srsn.si. nalaze se formulari koje treba popuniti, a zatim se mogu putem pošte podnijeti ovom Fondu na adresu “SKLAD Republike Slovenije za nasledstvo”, Glinška 2, 10 Ljubljana, Slovenija.

Štediše iz BiH koji nemaju podatke o štednji, a to su najćešće nasljednici, mogu računati na pomoć, kaže Bakić.

„Svi oni koji ne posjeduju deviznu knjižicu, koji nemaju nikakav trag o deviznoj štednji, mogu se obratiti izvršiocu poslova skrbništva Ljubljanske banke u Sarajevu, na adresu Podgaj br. 3, ili kontaktirati putem telefona 033/202-007“, poručuje Bakić.

Zahtjevi se mogu podnijeti do decembra 2017. a prve isplate štedišama se očekuju tri mjeseca od datuma priznanja verifikacije, što predviđa Zakon Slovenije. U BiH oko 130.000 štediša potražuje oko 250 miliona eura.

Procjenjuje se da će za podmirenja svih štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije biti potrebno ukupno 385 miliona eura.

Istom presudom Evropskog suda za ljudska prava iz jula 2014. godine, obevezana je i Invest banka iz Beograda da vrati položene štedne uloge. Međutim Srbija još nije usvojila Zakon koji bi to omogućio i štediše ove banke još su “na čekanju”.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG