Dostupni linkovi

logo-print

Stećci u Kopošićima otkrivaju istinu o bosanskom plemstvu


Dojučerašnji kamenjar, s ponekim izdignutim stećkom iz paprati, uskoro bi mogao postati značajno polazište za sticanje znanja o historiji srednjovjekovne Bosne i visokom bosanskom plemstvu. Nekropola stećaka Kopošići, desetak kilometara od Ilijaša, posljednjih je dana zenit arheoloških istraživanja bh. stručnjaka. Vađenjem stećaka i otvaranjem grobnica došlo se do značajnih nalaza.

U nekropoli stećaka Kopošići pokopani su veliki knez bosanski Batić, njegova supruga Vukava, a pretpostavlja se da je ukopan i otac kneza Batića, koji je bio umotan u plašt od skupocjenog platna.

Nakon vađenja stećaka koji su bili utonuli, došlo se do značajnih otkrića kaže profesor s Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu Edin Bujak.

“Tu smo pronašli skelet bez glave, koji je bio prekriven brokatnim plaštom. Brokatni plašt je platno od teške svile koje je protkano nitima od zlata i srebra. Skelet bez glave iz tog perioda govori puno o društvenim, socijalnim i političkim kretanjima u tom periodu. Dvije su moguće pretpostavke. Prva je da je taj čovjek poginuo u određenoj bitci, te da je njegovo tijelo ovdje dopremljeno bez glave i sahranjeno, a druga pretpostavka je da je možda pogubljen iz određenih razloga”, objašnjava profesor Bujak.

Otvoreni su grobovi ispod sedam stećaka. Tri su već ranije bila opljačkana.

“U dva od ta tri pronašli smo ostatke brokata također. U jednom od ta dva je pokojnik bio pokopan u jako dobro očuvanom hrastovom sanduku, od kojeg je sačuvan kompletan poklopac, što je izuzetno rijetko da se drvo tako sačuva nakon 600 godina”, tvrdi Bujak.

Grob Vukave, supruge kneza Batića, najukrašeniji je. Pored dva velika stećka je i jedan mali. Pretpostavlja se da je ispod njega ukopano dijete. Arheološka istraživanja su najviše ponudila studentima, koji danima borave na nekropoli.

“Mislim da je najzanimljiviji dan bio kada smo pronašli ostatke brokata ovdje u blizni, zlato je svima zanimljivo, posebno nama studentima", priča Emina Smajić, studentica Studija za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koja ovu nekropolu obrađuje i za diplomski rad.

Posebna arhitektura i dekoracija

Već godinama grupa zavičajnih entizijasta ukazuje kako je ova nekropola nepravedno zapostavljena, iako se nalazi na listi zaštićenih spomenika. O ovim stećcima pisali su mnogi. Bh. slikar Đoko Mazalić ih je proglasio najljepšima u državi. Ističu se svojim arhitektonskim i vajarskim osobinama, te dekorativnim elementima.

Na inicijativu Perice Mijatovića, istraživanja na ovoj nekropoli su otvorena.

“Dugo godina su ovi stećci bili zatpani zemljom i njihovi glavni ornamenti, te njihova potpuna ljepota nisu bili vidljivi”, tvrdi Mijatović.

O značaju nekropole, ali i blaga koji je pronađen ispod stećaka suvišno je govoriti.

“Da je ovakvo nešto pronađeno u Njemačkoj, Engleskoj ili nekoj drugoj zapadnoj, razvijenoj zemlji, ogromna sredstva bi se uložila kako bi se ono zaštitilo, prezentiralo, jer ovakvi nalazi su iznimno rijetki, a toliko toga govore o državi, o historiji naroda koji je ovdje živio, a naravno svi mi pokušavamo, kroz historiju i arheologiju da gradimo državnost naše domovine. Upravo na ovakvim nalazima se ona i gradi”, stav je profesora Edina Bujka.

Tri kilometra od nekropole, makadamskim putem, stiže se do starobosanskog grada Dubrovnika, kojem istraživanja tek predstoje. Ostaci zidina ukazuju da se tu život odvijao stotinama godina prije nas. Sve to ovaj kraj čini jako primamljivim, međutim za nastavak radova nema novaca.

“Da se to dalje uređuje, restaurira, da se štiti, da bude dostupno javnosti, da mogu nove generacije tu dolaziti, vidjeti, učiti o tim područjima, eh tu postoji problem finansijske naravi”, objašnjava načelnik Opštine Ilijaš Akif Fazlić.

A u selu Kopošići na svako desetak metara nalazi se po jedan ili dva stećka. Mnogi su usljed erozije tla, sklizali u šumu. Ipak, stećci ove nekropole nisu se našli na listi stećaka koji su kandidovani za na listu UNESCO-a, da budu dio svjetske baštine. Opet zahvaljujući nemaru nadležnih.

“Komisija za zaštitu spomenika je 2003.godine donijela odluku da se ova nekropola zaštiti i tamo je nabrojala 14 stećaka. Mi smo, uz ne puno truda, tu našli 34 stećka”, tvrdi Mijatović.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG