Dostupni linkovi

logo-print

U hrvatskim porodilištima nema toalet papira


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Stopa dojenačke smrtnosti u Hrvatskoj je niska, kaže statistika. Najveći je problem nedovoljan broj primalja (babica), a gotova sva hrvatska porodilišta imaju UNICEF-ovu kvalifikaciju – prijatelj djece.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2013. godini umrlo 162 dojenčadi (u 2012. godini umrlo ih je 150), a stopa dojenačke smrtnosti je 4,06/1.000, s porastom u odnosu na 2012. godinu (3,59/1.000 dojenčadi).

Prosjek dojenačke smrtnosti za 27 država članica Europske unije 2011. godine je iznosio 4,00/1.000 sa značajnom razlikom između 15 starih država članica (3,6‰ 2011. godine) i 12 novih članica (5,5‰ 2012. godine).

Ova je razlika, navodi se dalje u godišnjem izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u skladu s poznatim činjenicama da je dojenačka smrtnost povezana s djelotvornošću i mogućnostima sustava zdravstvene zaštite, ali i socijalno-gospodarskim prilikama stanovništva.

Prema istom izvoru, u 2013. godini su zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju u Hrvatskoj umrle dvije žene. Ukupna maternalna smrtnost je iznosila 5,0/100.000 živorođenih.

Pedijatar prof. dr. Josip Grgurić, koordinator UNICEF-ovog programa "Rodilišta - prijatelji djece" u Hrvatskoj, potvrđuje ove pozitivne statistike, iznoseći zaključke sa nedavnog sastanka nacionalnih koordinatora ovog UNICEF-ovog programa u Vilniusu, kakvi se održavaju svake dvije godine.

"Na tom sastanku koordinatora je ocijenjeno da nekoliko zemalja u svijetu predvodi program Rodilišta - prijatelji djece. To su skandinavske zemlje, Norveška, Švedska, onda Novi Zeland, Hrvatska i Slovenija. Hrvatska je u tih dvadesetak godina realnog i upornog programa Rodilišta – prijatelji djece, dovela do toga da od 31 rodilišta, 30 rodilišta nosi naziv, Rodilišta – prijatelji djece, ali ne samo da oni nose te nazive. Svake tri godine se ocjenjuje da li oni ovaj standard postižu", navodi Grgurić.

Uloga nevladinog sektora je, među ostalim, da se sustav ne uspava. Tako Daniela Drandić, voditeljica programa Trudnoća i porod i dopredsjednica nevladine udruge RODA - Roditelji u akciji, stanje u hrvatskim rodilištima ocjenjuje ocjenom - plus dva.

"U hrvatskim rodilištima je relativno sigurno roditi, u smislu da žena izlazi iz rodilišta uglavnom cijela, zdrava fizički, sa uglavnom fizički zdravim djetetom. Međutim, problem postoji u nekoliko naznaka. Stanje u hrvatskim rodilištima je materijalno iznimno loše", ističe ona.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Drandić kaže kako u udrugu stižu pritužbe rodilja da u sobama nema sapuna, toaletnog papira ili ubrusa za ruke. Sa druge strane, ona se žali na previše tehnologije i sofisticiranih uređaja u rodilištima i previsoku specijalizaciju liječnika koji prate trudnoću, što je sve preskupo za hrvatsko društvo.

"Zapravo, sve više dokaza imamo iz drugih zemalja, ali i iz struke, odnosno iz znanstvenih istraživanja, da je zapravo najsigurniji porod onaj koji nije toliko tehnološki, u smislu da nema toliko strojeva i toliko visokih stručnjaka. Imamo kompetentne osobe koje su obučene i koje su educirane za pratiti zdrav porod i vidjeti kad nešto zakiksa da se žena prebaci na specijalizirani odjel", kaže ona.

Barbara Finderle, predsjednica Hrvatske komore primalja, i sama primalja s petnaestgodišnjim iskustvom, pozitivno ocjenjuje stanje u hrvatskim rodilištima.

"Medicinska skrb za trudne žene u Hrvatskoj je na visini, osobito za one žene koje imaju određene probleme. No primaljska skrb je manjkava i nedostatna, a broj primalja je u Hrvatskoj premali. Sada, na taj način, loše dojmove o tretmanu u porođaju, sakupljamo upravo od onih žena kojih je najviše, a to su zdrave žene, sa zdravom trudnoćom, sa zdravom djecom. Smatram da bi država trebala definitivno uložiti u razvoj primaljstva, kako bi i zdrave žene imale mogućnost izbora", riječi su Finderle.

"Smrtnost dojenčadi u našoj zemlji je vrlo nizak postotak. Mi nemamo problema sa smrtnosti dojenčadi i novorođenčadi, zato uvijek postoji ugrožena populacija, a to su oni prerano rođeni. Međutim, što se tiče sveukupne smrtnosti, to je jedan relativno dobar postotak i mi dosta dobro stojimo na razini EU. Što se tiče smrtnosti majki, to su tako male brojke, tako da svaka smrtnost radi veliku razliku. Naravno, tu bi se, kao i u svakom drugom segmentu, trebalo dosta raditi. Statistika je takva kakva je i ona je za sada zadovoljavajuća u Hrvatskoj", ocijenjuje Barbara Finderle.

Prošle se godine u Hrvatskoj, vjerojatno privremeno, prekinuo trend porasta carskih rezova pri porođaju, koji je prisutan u većini razvijenih zemalja. Carskim je rezom dovršeno čak 19 posto poroda.

U izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nudi se nekoliko objašnjenja za toliko carskih rezova - utjecaj volje rodilje na način dovršenja poroda, povećani oprez struke zbog sve više tužbi trudnica za stručne greške u porodu, ali i obavljanje poroda carskim rezom u privatnim klinikama, čak i onda kada nije stručno opravdan, a samo zato da bi ga se naplatilo.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG