Dostupni linkovi

logo-print
Kupovna moć građana Bosne i Hercegovine veoma je niska i za 70 posto je slabija od prosjeka u zemljama Evropske unije. Iza BiH je samo Albanija, koja ima za jedan bod lošiju kupovnu moć.

Za prosječnu platu građani BiH mogu kupiti 600 vekni hljeba ili 300 litara benzina - i imaju najniži standard u Evropi. Većina ih ipak svakodnevno živi na hljebu i mlijeku. No, vlasti u BiH nemaju nikakvu ekonomsku strategiju niti viziju kako da poprave standard građana. Umjesto toga najavljuju skoro dizanje stope PDV-a kako bi na taj način zakrpili deficite u budžetima.

Zbog rasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda krajem prošle godine, te ionako malih plata bh. građana znatno se manje kupuje u poređenju s prethodnom godinom, kažu građani Banje Luke.



Standard bh. građana je najniži u regionu. To potvrđuje i činjenica da bh. građani za prosječnu platu koja iznosi 410 eura mogu kupiti 604 vekne hljeba, dok građani Hrvatske i Srbije mogu kupiti gotovo dvostruko više. No, većina građana u BiH nema ni prosječnu plaću, te ne može sebi priuštiti ni osnovne životne namirnice.

Kupovna moć u BiH je tri puta manja od prosjeka u Evropskoj uniji, kažu u Institutu ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH. Pomoćnica ombudsmena Mediha Bakalović upozorava i da građani BiH dobar dio svojih primanja troše i na komunalne usluge, čije cijene takođe svakodnevno rastu.

„Koliko vrijedi naša prosječna plaća u odnosu i na komunalije - one mogu izgledati veće u Hrvatskoj, primjera radi, ali to njihova plaća može pokriti jer je vrijednija. A kod nas evo imamo najnovije poskupljenje struje od EP Herceg Bosne koja je urađena, što se tiče sektora domaćinstva, na jedan perfidan način Naime, podnosilac zahtjeva EP Herceg Bosne tražila je samo za velike potrošače, a regulator je odlučio da podijeli te troškove i prevalio je dobar dio troškova na potrošače iz sektora kućanstva, što je dodatno opteretilo budžet tih potrošača, a da nisu praktički ni znali“, kazala je Bakalović.

Povećanje PDV-a bio bi nekorektan potez

No, osim upozorenja ombudsmena, koji nemaju ingerencije za bilo kakve sankcije, bh. potrošače nema ko da zaštiti. Pored toga nezaposlenost raste i samo u januaru registrovano je 4,5 hiljada nezaposlenih više nego u decembru prošle godine. Stopa registrovane nezaposlenosti na kraju 2011. godine iznosila je 44 posto. No, nova vlast u BiH ne čini ništa da popravi bh. ekonomiju, kaže ekonomski analitičar iz Udruženja ekonomista RS-a SWOT Miloš Todorović.

„Naše vlasti razmišljaju od izbora do izbora i ne prepoznaju potrebu radikalne promjene smjera u smislu poboljšanja ekonomskog ambijenta prije svega“, kaže Todorović.

Umjesto stvaranja boljih uslova poslovanja i privlačenja stranih investicija, bh. vlasti nedavno su najavile mogućnost povećanja stope PDV-a, a već se špekuliše da bi ona mogla biti 25 posto, kao u Hrvatskoj, što ekonomski analitičari smatraju nedopustivim. Todorović kaže kako u nedostatku ekonomskih programa građani ispaštaju.

„Znači ako nismo uspjeli da napravimo rezultat kao vlast i ako nemamo dovoljno prihoda, hajdemo sad da povećamo porez na 25 posto, da to rasporedimo na građane BiH - njima će biti malo teže, a mi ćemo sebi opet namiriti prihode. To meni baš tako izgleda. To je nekorektan potez, jer prije svega vlast treba da razmišlja npr. o smanjenju javne potrošnje i o smanjenju zaposlenih u javnom sektoru“, rekao je Todorović.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore Duljko Hasić kaže kako su nedavna istraživanja pokazala da bi uštedama u finansiranju paralelnih institucija u BiH, koje gotovo da i nemaju svrhu postojanja, deficiti u budžetu bili pokriveni i ne bi bilo potrebe za povećanjem PDV-a.

„Radi se zaista o pet nivoa vlasti, o silnim administriranjima, o silnim dupliranjima. Ja navodim samo dva slučaja: prvo, silnih zavoda za zapošljavnje koji samo evidentiraju i prihavtaju nezaposlene. Nema nikakve svrhe imati toliko zavoda - od kantonalnih, federalnih do državnog nivoa. S druge strane, silne su agencije za privatizaciju koje u zadnje tri godine gotovo nijedan jedini predmet nisu prodale, a egzistiraju i troše sredstva poreznih obveznika. Ukoliko bi se pravile uštede, mogli bismo deficite u budžetima na svim nivoima, od cirka milijardu i dvjesto miliona na godišnjem nivou, pokriti i napraviti uštede“, ocjenjuje Hasić.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG