Dostupni linkovi

logo-print

Što će uraditi Vlada na preporuku MMF-a o rezovima


Sjedište Međunarodnog monetarnog fonda

Sjedište Međunarodnog monetarnog fonda

Misija Međunarodnog monetarnog fonda je okončala desetodnevnu posjetu Crnoj Gori tokom koje su konstatovani određeni pozitivni aspekti crnogorske ekonomije, ali su uočene i zabrinjavajuće pojave koje, po ocjeni MMF-a zahtijevaju ozbiljne rezove koji bi, pored ekonomske, mogli uticati i na socijalnu, ali i ukupnu političku situaciju u državi.

Misija Međunarodnog monetarnog fonda je zabrinuta zbog rasta javnog duga koji je, u Crnoj Gori, od 2007. sa 27 skočio na 46 odsto BDP-a. Tome su doprinijele kreditne garancije koje je dala Vlada, kažu predstavnici MMF-a, koji sugerišu da se preduzećima ubuduće više ne smije odobravati državna pomoć.

Predstavnici MMF-a su Vladi Crne Gore preporučili i da u narednom periodu stabilizuje budžetski deficit. To znači da bi manjak novca u državnoj kasi trebalo smanjiti kroz povećanje poreza, ali i kroz smanjenje rashoda, između ostalog, kroz smanjenje penzija i zarada, ali i broja zaposlenih u javnom sektoru.

Rezultat takvih poteza bi bio drastičan pad životnog standarda, jer bi značajan dio stanovništva, zaposlen u institucijama i preduzećima čiji je vlasnik država, koja je u Crnoj Gori glavni poslodavac, raspolagali sa još manje novca dok bi, s druge strane, povećanje poreza poguralo rast cijena.

Saša Popović, profesor Ekonomskog fakulteta: Biće to žestok udar na standard ljudi definitivno, ali to je cijena izbjegavanja grčkog scenarija.
Stavljanje novog tereta na leđa, materijalno iscrpljenih građana bi pogoršalo, ionako tešku socijalnu situaciju koju bi pratila eskalacija nezadovoljstva koje bi se možda, kao širom svijeta, usmjerilo ka uličnim protestima i tako uzburkalo i ukupnu političku situaciju.

"Vlada će, koliko god bilo nepopularno, morati da krene u tom smjeru iz prostog razloga što servisiranje postojećih dugova novim pozajmicama ne može dugo trajati", rekao je za RSE profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Saša Popović i dodao:

"Na ovakav standard svaka takva mjera ugrožava sa jedne strane standard, a sa druge političku stabilnost vlade tako da će biti jako teško disciplinovati ekonomiju Crne Gore sa mjerama koje predlaže MMF, a činjenica je to su i jedine moguće mjere. Očigledno da iza svega ovoga predstoji jedan period prestrukturiranja unutar načina rješavanja problema budžetskog deficita, koje nam prije ili kasnije predstoji. Mislim da se treba što prije početi to rješavati. Biće to žestok udar na standard ljudi definitivno, ali to je cijena izbjegavanja grčkog scenarija".

Živković: Neke preporuke korisne

MMF je registrovao da je potrošnja države prošle godine smanjena za 2,7 odsto BDP-a, što je značajno, ali i da je istovremeno došlo do aktiviranja kreditnih garancija i pada prihoda, što je rezultiralo značajanim promašajem ciljanog budžetskog nivoa.

Radojica Živković

Radojica Živković

MMF smatra da postoji rizik da se to može ponoviti i ove godine, jer je budžet prošle godine bio podložan negativnim uticajima aktiviranja garancija za Željezaru od 33 miliona, a ove godine je, podsjetimo, preuzeta otplata dugova KAP-a od 22 miliona, s tim što je izvjesno da će se novcem gradjana plaćati i preostalih 150 miliona KAP-ovih kredita (sa kamatama).

Poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković smatra da su neke preporuke MMF-a korisne.

"Naročito se govori o davanju garancija loše privatizovanim preduzećima, smanjenju zaposlenih u državnoj upravi koje je vršeno po partijskoj liniji, pred svake izbore, nepotizmu, partitokratiji i o ostalim principima koji važe i kod DPS i kod SDP-a. Predlog MMF je da se to mora dovesti, bez obzira na posljedice na jedan normalan nivo", kazao je Živković.

Ključne odluke koje očekuju Vladu će ipak biti u vezi eventualnog povećanja poreza i smanjenja zarada. Izbjegavanje ovakvih zahvata je do sada bio razlog za odbijanje Vlade da se zaduži kod MMF-a jer i u njoj samoj, vjerovatno postoji svijest da bi to moglo izazvati veliko nezadovoljstvo koje bi se odrazilo i na odnos snaga u biračkom tijelu.

Moguće je, međutim, da u suženom manevarskom prostoru, Vlada ipak mora da pribjegne ovim mjerama. Tome u prilog govori i, za sada nezvanična informacija, da Vlada već radi na formiranju komisije koja bi pregovarala o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Smanjivanje plata osjetljivo pitanje

Iz Vlade još uvijek nema konkretnog stava.

“Smanjivanje zarada i broja zaposlenih je osjetljivo pitanje jer je skopčano, osim sa fiskalnim i sa socijalnim efektima, te to zahtjeva pažljiv pristup", rekao je ,inistar finansija Milorad Katnić nakon razgovora sa predstavnicima MMF-a.
Zvonko Pavićević, predsjednik Sindikata prosvjete: Ukoliko Vlada jednostrano smanji zarade, odgovorićemo protestima koji će biti možda i žešći od onih viđenih širom Evrope i svijeta.

"U dijelu racionalizacije rashoda saglasni smo i dijelimo razmišljanje da je još uvijek relativno visoka potrošnja u Crnoj Gori u odnosu na BDP i u odnosu na brzo rastuće ekonomije i da postoji potreba da se smanji ta potrošnja. Na tome radimo", istakao je on.

Prosvjeta, koja je jedan od najmasovnijih potrošača dijela budžeta koji se troši na zarade, čini se, neće pristati na manje plate. Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević se poziva na prošlogodišnji sporazum sa Vladom ali i upozorava:

"Ukoliko Vlada jednostrano smanji zarade, odgovorićemo protestima koji će biti možda i žešći od onih viđenih širom Evrope i svijeta. To bi bilo pogubno i za ovako težak položaj građana i zaposlenih u Crnoj Gori a posebno prosvjetnih radnika koji su najviši potrošači budžeta. Mi se, međutim nadamo da vlada to neće prihvatiti", naglasio je Pavićević.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG