Dostupni linkovi

logo-print

Svjetska štampa o pozivnici za NATO: Rusija iritirana zbog Crne Gore


Zastava NATO-a i Crne Gore

Zastava NATO-a i Crne Gore

"Prihvati to Vladimire" naslov je teksta u "Foreign Policy" povodom pozivnice NATO-a upućene 2. decembra Crnoj Gori. Kako navodi autorka, Kori Schake, bio je odvažan potez pozvati malenu Crnu Goru da se priključi Alijansi i snažan prijekor ruskoj agresiji.

Moskva pokušava da se povrati i predstavi kao agresivni geopolitički igrač, destabilizujući susjedne zemlje, otimajući teritoriju, tvrdeći da imaju "pravo" braniti interese ljudi koji govore ruski jezik gdje god odluče da žive, ozbiljno krši sporazume o kontroli naoružanja, učestvuje u vojnim provokacijama protiv zapadnih država, te kapitalizuje njihovo oklijevanje da se snažnije uključe i determinišu svoju ulogu na Bliskom istoku.

U takvom zloslutnom okruženju, 28 članica NATO-a je upravo odlučilo da pozove demokratizovanu balkansku državu, Crnu Goru, da se priključi Alijansi. Tri put bravo za Zapad, kaže ona.

"Foreign Policy" konstatuje da je vojni prilog Crne Gore NATO trupama minimalan i da to, naravno, kod Moskve ne može izazivati strah, ali da je pozivnica NATO-a, ipak, jasna poruka da "dekadentni neorganizovani polemični i oklijevajući Zapad može, zapravo, stati u odbranu svojih vrijednosti i sigurnosti. Takođe, pokazuje važnost međunarodnih institucija u kireiranju normi i obezbjeđivanju saradnje".

Autorica Shake navodi da će biti ozbiljnih analitičara koji se protive širenju i da je i sama bila među njima 1999. godine, uvjerena da cijela Evropa treba da radi na saradnji sa Moskvom istovremeno se plašeći za odbranu zemlja eksponiranih Rusiji kada ta obaveza padne, prije svega, na SAD.

Ali, kako kaže u ovoj analizi, postoje tri slabosti u takvom pristupu.

Prvo, kažanjavaju se one zemlje koje hoće uz reforme i stabilnu vanjsku politiku da budu njene članice.

Drugo, snižava se uticaj Zapada na države u tranziciji da reformišu svoja društva i njihove spoljne politike na dobrobit i njih samih i Zapada. Ovdje podsjeća da je magnetizam pripadanja Zapadu jedna je od najjačih karata i NATO-a i EU za oblikovanje "susjedstva".

I treće, da je slabost neširenja NATO-a, zapravo, nagrađivanje Moskve za destabilizaciju svojih susjeda.

Državni vrh Crne Gore slavi povodom pozivnice za članstvo u NATO

Državni vrh Crne Gore slavi povodom pozivnice za članstvo u NATO

Odnos saradnje sa Rusijom pokazao se nemogućem, zbog Rusije, a ne zbog NATO-a, navodi "Foreign Policy" ocjenjujući da za Rusiju protivljenje NATO ekspanziji znači podržavanje nestabilnosti.

Autorica Schake kaže da bi ruski establišment trebalo da se zapita zašto Crna Gora tako očajnički želi da se priključi NATO-u.

U tekstu se podsjeća da je Crna Gora bila dio zajedničke države kada je NATO u odbranu Kosova bombardovao SRJ 1999., te da je Moskva dugo pokušavala predstaviti taj rat kao NATO agresiju.

"No Crna Gora je, ipak, izabrala svoj put prema Zapadu, njegovim vrijednostima, praksi i sistemu odbrane", navodi se.

Podsjeća se da je nezadovoljna Moskva još od septembra pokušavala da spriječi pozivnicu iskazujući snažno protivljenje i tvrdeći da će pozivnica, kako je govorio ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, biti "greška čak i provokacija", a Putinov portparol da će uslijediti "odmazda".

Među prvim mjerama najavljen je prekid saradanje na programima bezbjednosti. Kako se zaključuje u komentaru ovog medija, sve to vodi tužnom Putinovom cilju izolaciji Rusije od demokratskog uticaja.

"Finacial Times" kaže da Rusija dimi zbog NATO pozivnice Crnoj Gori.

Brisel, crnogorski šef diplomatije Igor Lukšić i i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg

Brisel, crnogorski šef diplomatije Igor Lukšić i i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg

Moskva je, kako navode, zaprijetila nedefinisanom odmazdom. Posjeća se na izjave svih ključnih aktera dd američkog državnog sekreatra Johna Kerryja koji je to nazvao "reafirmacijom politike otvorenih vrata" uz naglašavanje da odbrambena struktura Alijanse nije prijetnja nikome, do generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, koji je poručio da odluka nije usmjerena protiv Rusije.

No, Moskva ne misli tako. Njeno Ministarstvo vanjskih poslova je u srijedu uveče, 2. decembra, ustvrdilo da je to "otvoreno konfrontirajući korak koji će imati dalje destabilizujuće posljedice po evroatlanski bezbjedosni sistem."

"Financial Times" posjeća i na poruku crnogorskog premijera, Mila Đukanovića da "Crna Gora ulazi u ekskluzivan krug država koje su sinonim za najveće vrijednosti moderne civilizicije", ali i na nedavne proteste u Podgorici, kojima se pokušao vratiti ozlojeđenost na NATO bombardovanje 1999. godine.

Direktorica Centra za evroatlanske studije iz Beograda, Jelena Milić, za FT je rekla da su "ti skupovi bili manji i organizovali su ih nacionalisti, ruski elementi i dijelovi SPC, koji na nezavisnost Crne Gore gledaju kao na privremeni projekat", dodajući da je "Moskva podržavala ovakve skupove".

S druge strabe, "Financial Times" podsjeća i da je Moskva drugi najveći izvor stranih investicija u Crnoj Gori, još od 2000. od kada su Rusi počeli sa kupovinom nekretnina na crnogorskoj obali. Ali, pad cijena nafte i zapadne sankcije pogodile su snažno i ruske investicije u nekretnine.

Jedan NATO insajder za "Financial Times" rekao da je Crna Gora morala puno toga da uradi da bi ispunila zahtjeve Alijanse, uključujući obezbjeđivanje nazavisnosti službi bezbjednosti i borbu protiv korupcije.

Međutim, pozivnica za Crnu Goru, iako otvara vrata NATO-a, još uvjek nije prečica za neke druge.

"Financial Times" napominje da situcija sa Gruzijom još teža, jer je ta zemlja do danas bez uspjeha gurana na put formalne rute na članstvu prema NATO-u. Oni podsjećaju da neke članice NATO-a upozoravaju da Alijansa ne može braniti ovu bivšu sovjetsku republiku u bilo kakvom konfliktu sa Rusijom.

Dodaje se, doduše, da je Stoltenberg najavio pripremu dokumenta kojim će se ponuditi obnavljanje snažne podrške gruzijskoj aspiraciji za članstvo u NATO.

"New York Times", pak, navodi da je NATO otkrio svoj plan da se širi, čime su izazvali bijes u prijetnje Rusije.

"New York Times", pak, navodi da je NATO otkrio svoj plan da se širi, čime su izazvali bijes u prijetnje Rusije. Oni priču o pozivnici za Crnu Goru stavljaju u širi kontekst odnosa sa Rusijom i ulogama u aktuelnom sirijskom sukobu.

Kako navodi "New York Times", NATO je prvi put nakon šest godina pozvao novu članicu da se priključi, malenu Crnu Goru, devet godina nakon što je počela proces pristupanja. Podsjeća se da je tajming svega u delikatnom momentu dok Zapad pokušava da ubijedi Rusiju da svojim snagama više pomogne u borbi protiv "Islamske države" u Siriji, te okončanju građanskog rata u toj zemlji, kao i nakon tenzija na relaciji Turska-Rusija.

Na tome je posebno, nakon terorističkih napada u Parizu 13. novembra, radio francuski predsjednik Francoise Haollande.

"Problem sa Hollandeovim naporima nema nikakve veze sa Crnom Gorom ili Turskom, već sa tim da sve strane koje on pokušava da ujedini ne gledaju na problem sa Sirijom na isti način", kaže za "New York Times" Ivo Daalder, bivši američki ambasador u NATO-u, i predsjednik Čikaškog vijeća za globalne poslove.

"Samo za SAD, Francusku, Britaniju i neke zapadne saveznike problem u Siriji je dominatno ISIS. Hollande nije uspio u Moskvi, ne zbog Turske, već zato što Putin nema istinskog interesa da se bori protiv ISIS. Svi su mislili da će se nakon 13. novembra sve promijeniti, ali ništa se nije promijenilo" tvrdi Daalder.

Ruski admiral Vladimir Komojedov, predsjedavajući odbrambenog komiteta Dume, povodom pozivnice za Crnu Goru je, pak, ustvrdio:

"Oni su spremni da prime u NATO čak i Sjeverni pol - samo da bi okružili Rusiju".

Pozivnica za Crnu Goru, prema njegovim riječima, znači da je NATO "bio i ostaje protivnik Rusije".

Pogled na Kremlj, Moskva

Pogled na Kremlj, Moskva

Analitičari sa kojima je razgovarao "New York Times" kažu da, iako svi pokušavaju izbjeći tenzije sa Rusijom, to nije moguće.

"Ima puno razloga za te tenzije kao što su Ukrajina, Baltik i Crno more", ističe Camille Grand direktor Fondacije za strateška istraživanja i političke institucije iz Pariza.

"Ali, to nužno ne znači da ne možemo raditi skupa na razuman način na pitanjima oko kojih imamo iste interese", navodi Grand.

Camille Grand smatra da Francuska vjeruje da je moguće sarađivati sa Rusijom oko Sirije i da bi Evropa trebala jasno da se dogovori oko mogućih bezbjednosnih pitanja sa Moskvom.

"To nije lako uraditi, ali je moguće, možda, toliko dugo koliko se budu izbjegavali Putinovi napori da se miješa u sve, no NATO zemlje su očigledno nespremne na takvu mogućnost", navodi Grand.

Daalder, bivši ambasador u NATO, kaže da bi povezivanje pozivnice za članstvo u NATO sa ruskim odgovorom na to bilo fatalno za Alijansu.

"Ispalo bi da članstvo u NATO ne zavisi od kriterijuma Alijanse, već od toga šta mi želimo od Rusije", zaključuje Daalder.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG