Dostupni linkovi

logo-print

Olandov kabinet: Crna Gora i drugi kandidati nisu spremni za NATO


Fransoa Oland

Fransoa Oland

Ranija izjava francuskog predsjednika Fransoa Olanda, saopštena tokom razovora sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, da je stav Francuske da se odbiju sve aplikacije, jer alijansa ne bi trebalo da se širi u ovom trenutku, već nedjelju dana je predmet različitih intepretacija crnogorskih zvaničnika koji su mahom sugerisali da Oland nije mislio na Crnu Goru.

Taj stav iznio je i crnogorski premijer Milo Đukanović koji je Olandovu izjavu, kako je rekao, doživio kao njegovo razmišljanje u kontekstu odnosa NATO-a i Rusije. Zato je otrežnjujuće zazvučalo pojašnjenje koje je u utorak dostavljeno TV Vijesti kao odgovor na pitanje da li je Oland mislio i na Crnu Goru. „U ovom trenutku u alijansi postoji saglasnost da nijedna od četiri zemlje koje su kandidati za članstvo, nisu spremni da se pridruže NATO savezu“, kaže se u odgovoru koji ne ostavlja mnogo prostora za razmišljanje.

U tom saopštenju podvlače se i navodi iz poslednjeg izvještaja NATO-a o napretku i kaže se da citiram Crna Gora mora da nastavi reforme u oblastima koje se ispituju u okviru godišnjih nacionalnih planova, posebno kada je riječ o modernizaciji oružanih snaga i reformi bezbjednosnih snaga, kraj citata.

Iako se ne isključuje obaveza preuzeta na samitu u Velsu da se crnogorska kandidatura preispita do kraja ove godine, izjava predsjednika Francuske, koja može staviti veto na tu odluku, otvara pitanje kakve su šanse da Crna Gora do tada ispuni preuzete obaveze. Poslanik Dritan Abazović iz Građanskog pokreta smatra da su šanse male.

Dritan Abazović

Dritan Abazović

„Izjava predsjednika Francuske, ova pojašnjena, nije iznenađenje. Ona je čini mi se i u prvom navratu bila jasna za onog ko je htio da je sagleda. Ovo je nastavak diplomatskih šamara koje zvanična Podgorica dobija i ako je neko u vladi zamislio da bi zarad izbornih pobjeda DPS-a trebalo da se mijenja čitava politika međunarodnih organizacija i da su svjetski zvaničnici, predstavnici supersila, spremni da integritet državni žrtvuju zarad još jedne pobjede DPS-a na izborima, grdno su se prevarili. Ovo je veliki poraz građana, tu je poenta, Crna Gora ne uspijeva da završava svoje obaveze koje su taksativno pobrojane i nakon samita u Velsu.“

U Novoj srpskoj demokratiji koja je otvoreno protiv pridruživanja NATO savezu, jednog od glavnih spoljno-političkih ciljeva aktuelne crnogorske vlasti, kažu da je sada bjelodano šta u Francuskoj misle o reformskim dometima Crne Gore.

Morali smo da dobijemo pojašnjenje iz kabineta Olanda. A čini mi se da je ovdje i dalje nezadovoljstvo kada je u pitanju vladajuća Demokratska partija socijalista. Traži se neka pukotina u kbainetu i naknadna informacija da se ipak, ipak nije mislilo na Crnu Goru. Nevjerovatna, skoro smiješna situacija a u stvari vrlo ozbiljna. Mi smo morali da tražimo pojašnjenje stavova francuskog predsjednika. Doživljavali smo ih sumnjivo kao da se radi o predsjedniku opštinskog odbora DPS-a. Je li rekao, ili nije – evo je rekao. Sad su nam pojansili da bi mnogr stvari trebalo uraditi u međuvremenu, naročito onim akojis e zalažu za NATO integracije, meni je to negdje odavno jasno“, smatra poslanik Goran Danilović.

U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista, čiji su zvaničnici prethodnih dana sugerisali da francuski predsjednik nije mislio na Crnu Goru, ni nakon ovog pojašnjenja ne manjka optimizma. Poslanik DPS-a Obrad Stanišić kaže:

„Ja vjerujem da je izjava predsjednika Olanda vezano za proširenje više puta iskomentarisana i ja ne želim da je komentarišem. Crna gora je sada u fokusairanom dijalogu na osnovu odluka sa samita u Velsu. Sad najviše zavisi od nas da li ćemo ispuniti ono što se od nas očekuje. Ja vjerujem da hoćemo i da ćemo dobiti poziv do kraja godine."

RSE: A obeshrabruju li Vas ocjene da taj ritam ispunjavanja obaveza i niej tako divan?

Stanišić: Ja mislim da znamo koje su nam obaveze. Znamo i rokove i vjerujem da ćemo to uspjeti

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG