Dostupni linkovi

logo-print

Šta jedu građani BiH: Između zdrave hrane i fast fooda


Visokokalorična hrana odlika je i tradicija bosanskohercegovačke trpeze. Stoga ne čudi što se Bosanci i Hercegovci, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u istraživanju 2011. godine, nalaze na drugom mjestu po broju osoba sa prekomjernom težinom u Evropi. BiH, zemlja sa neiskorištenim zelenim površinama, može intenzivirati proizvodnju eko hrane, one koju Zapad višestruko cijeni. Na bosanskohercegovačkom tržištu prisutna je raznovrsna hrana. Pored certifikovanih proizvoda na rafovima pijaca i supermarketa, plasira se i roba diskutabilnog kvaliteta. Tu su i mnogi savjetnici za pravilnu prehranu. Sve ovo je dodatni namet na prosječnog bosanskohercegovačkog potrošača.

Orijentacija ka hrani svakog čovjeka trebalo bi da bude u duhu izreke poznatog antičkog liječnika Hipokrata: „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek i obratno“. Sve što se koristi u ishrani, neminovno utiče na organizam, stoga nije svejedno šta jedemo. A kako se hrane Sarajlije?





Prema riječima doktora Ismete Ćorić, savjetnice za prehranu prema makrobiotičkim načelima, u Bosni i Hercegovini se razvija interes za prirodnu prehranu. Ipak, javnost treba još naučiti šta podrazumijeva zdrava hrana. Ovaj termin se sve više licemjerno koristi u propagandne svrhe, ističe ona:

„U prodavnicama takozvane zdrave hrane, čak i posebnih dijelova u supermarketima, na kojima stoji tabla Zdrava hrana, možete naći vrlo različitih sumnjivih proizvoda. Moraju se gledati detaljnije, i deklaracije i etikete. Tako ćemo uvidjeti da zaista vrlo mali broj proizvoda nosi oznaku organski proizvod", kaže Ismeta Ćorić.

Proizvodi koji se svakodnevno kupuju, trebaju proći laboratorijsku analizu i imati adekvatne dozvole za dalji plasman na tržištu. Ti proizvodi mogu sadržavati tolerantno malu količinu kontaminata. Razlika između tih proizvoda i onih koji posjeduju organski certifikat je velika, pojašnjava Ćorić:

„Certifikat garantuje da takve namirnice nisu tretirane ni kontaminirane nikakvim hemikalijama, od trenutka uzgoja, do trenutka kada dođu na police trgovina. Kod nas postoje kuće koje izdaju certifikate, ali samo jedan certifikat je OK kontrola. Mi već imamo proizvođače koji imaju takav certifikat.“

GMO u namirnicama

Bosna i Hercegovina je prošle godine otvorila laboratorije za otkrivanje genetski modifikovanih organizama u hrani, što je jedan od uslova Evropske unije. Međutim, i ranije se pronalazio GMO sastav u hrani sa bosanskohercegovačkog tržišta, kaže naučna saradnica Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu, Adaleta Durmić Pašić:

„Ispitivali smo 33 proizvoda i u tri smo našli genetički modificirane organizme. Postoji razlika. Od stupanja na snagu Zakona o genetički modificiranim organizmima, proizvođači hrane više vode računa o tome šta nabavljaju. Udio pozitivnih uzoraka na genetički modificirane organizme je opao", kaže Adaleta Durmić Pašić.

Izrazit problem je i netačno navođenje sastojaka na deklaracijama pojedinih prehrambenih proizvoda, kaže profesorica Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, Aleksandra Nikolić:

„U samoposlugama se prodaju njemački sirevi koji su značajno jeftiniji od domaćih sireva. Ti sirevi su adekvatno etiketirani i tamo fino piše da je to sir napravljen od dijela mlijeka i drugog dijela, koji tehnički zovemo punjači. Sve je to dozvoljeno, ali to nije sir. U EU postoji značajna regulativa koja zabranjuje proizvođaču da navodi potrošača na mišljenje jer ljudi kupuju nešto što uopće nije taj proizvod", kaže Aleksandra Nikolić.

Sadašnji nizak životni standard u BiH nije opravdanje za nepravilan odnos prema kulturi ishrane, pojašnjava doktor Ismeta Ćorić, inače vlasnica domaće firme „MakroVita“ koja se bavi uvozom, izvozom i proizvodnjom organskih namirnica:

„Na nama je da se informišemo o namirnicama i zdravoj prehrani, da osvijestimo, kao prvo, svoje loše navike. Mislim da u tome najmanju ulogu ima naš niski standard jer ako bismo za novac, koji trošimo na grickalice, gazirane sokove, meso, bijeli šećer i cigarete, preusmjerili na kupovinu organskih proizvoda, ne bismo imali dodatna opterećenja na kućni budžet.“

Nedoumicu „koju hranu konzumirati“ otklanjaju mediji. Odgovore najviše nude štampa i Internet stranice. Brojni sadržaji u kojima stručnjaci sugerišu pravce i načine zdrave prehrane, samo stvaraju konfuziju kod građana, navodi Ćorić:

„Danas postoje samoprozvani nutricionisti i treneri koji daju savjete o prehrani. Treba otvoriti oči i odabrati educiranu osobu, sa dugogodišnjim iskustvom.“

Pitanje zdravlja je elementarno, a bilo kakve nejasnoće u prehrambenoj industriji izazivaju međunarodne prigovore. Friedrich Johannsen iz njemačkog Instituta za procjenu rizika, kaže da se u oblasti proizvodnje hrane uvijek mogu pojaviti problemi, iako su standardi zaštite hrane u Evropi do sada najbolji:

„Još nikada u istoriji nismo imali sigurniju hranu nego danas. To proizlazi iz toga što svaki farmer danas zna kako da uspješno koristi sredstva za bolju proizvodnju. Međutim, ni tada ne možete biti u potpunosti sigurni da koristite ispravnu hranu jer to bi značilo da trebate 100-postotnu kontrolu nad proizvodnjom, što je nemoguće postići i mnogo košta. Zato bih rekao da ipak živimo i moramo živjeti sa svim rizicima koje donosi savremeni život", zaključuje Johannsen.
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG