Dostupni linkovi

logo-print
Sedam političkih lidera iz Bosne i Hercegovine u Brisel su u petak otišli da bi sa Stefanom Saninom dogovorili promjene Ustava BiH u dijelu koji se odnosi na provedbu presude Sejdić-Finci, a dogovorili nešto sasvim drugo, mada još nije najjasnije šta. Sada opoziciona stranka SDA, koja je briselski sastanak napustila, tvrdi kako dogovor otvara mogućnost trećeg entiteta, dok „šestorka“ tvrdi da ta politička partija svojim stavovima ne dozvoljava ispunjavanje uslova za Evropsku uniju.

No, uprkos svemu, jedno je sigurno: u Briselu nije odgovoreno na najvažnije pitanje - da li će svi građani moći da se kandiduju za člana bh. Predsjedništva, što presuda Suda u Strazburu izričito traži.

Ključ za provedbu presude Sejdić-Finci vladajuća šestorka ponudila je na bazi rješenja već definiranih Ustavom BiH. Kandidati za članove Predsjedništva biraće se iz RS, koja ostaje u cjelini jedna izborna jedinica, na čemu su insistirale stranke iz tog entitea, dok je druga izborna jednica Federcija BiH sa deset kantona, koje čine svojevrsne podizborne jednice, a što bi trebalo omogućiti i rješenje pitanja izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Radi se o prijedlogu koji je u ovom trenutku i jedini moguć, složni su u ocjeni lideri vladajuće šestorke, koji su nakon sastanka u Briselu izjavili:

Fahrudin Radončić

Fahrudin Radončić

„Dogovor je da se zadrži jedna ustavna simetrija u skladu sa Dejtonom“, kazao je
Fahrudin Radončić, iz Saveza za bolju budućnost.

„Dogovorili smo deset izbornih jedinica, vrlo precizno u deset kantona, i sad trebamo vidjeti prvo kako se uopće kandidirati, šta će biti ograničenja“, rekao je Dragan Čović, iz HDZBiH.

U SDA-u, čiji su predstavnici napustili sastanak u Briselu, smatraju da prijedlog vladajuće šestorke ne rješava pitanje suštine presude u odnosu na kategoriju ostalih građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Osim što je samo formalno ostavljena mogućnost da se i oni mogu kandidirati, sve ostalo preferira izbor kandidata iz reda konstitutivnog naroda, smatraju u SDA. Također navode kako se sistemom izbora koji je predložen za Federaciju uvodi nova diskriminacija.

"Dogovoreno je da Federacija ima tzv. 73 elektorska glasa, koliko se direktno bira i zastupnika u Parlament Federacije. Ti „dodjeljeni mandati" će biti raspoređeni po kantonima prema ukupnom broju glasova ili prema broju birača u kantonima. Kandidati će se takmičiti u kantonima i koliko ko dobije glasova, prema proporcionalnoj formuli osvojiće određen broj tih, kantonima dodijeljenih mandata, dakle prema izbornom uspjehu. I to nije sporno. Problem je to što će se kantonima dodijeliti jednak broj tzv. premijum, dodatnih mandata - svakom kantonu jednak broj bez obzira na veličinu kantona i bez obzira na broj glasača u kantonima i oni će biti pridruženi elektorskim glasovima. Na ovaj način se zapravo favoriziraju većinski narodi u kantonima i njihov izbor za člana Predsjedništva. To je samo po sebi dodatna diskriminacija i o tome bi svakako trebala da riječ kaže Venecijanska komisija“, izjavio je Šefik Džaferović, iz SDA.

Dok u SDA-u tvrde kako dogovorom nije preciziran status izborne jedinice Brčko Distrikta, Mladen Bosić, predsjedik SDS-a, kaže:

„U Brčko Distriktu žive građani koji glasaju za opcije iz FBiH i građani koji glasaju za opcije iz RS-a, kao što je to bilo i do sada. I tu se ništa neće promijeniti.“

Sukob dejtonskog i evropskog modela

Predsjednik Jevjerske zajednice u BiH Jakob Finci, jedan od podnosilaca tužbe protiv BiH, smatra kako ono što je u Briselu dogovoreno ipak nije implementacija odluke Sejdić-Finci. Finci dodaje kako nije odgovoreno na najvažnije pitanje: kako će svi građani BiH moći da se kandiduju za mjesto u Predsjedništvu BiH, što presuda Suda u Strazburu izričito traži:

„Nije se riješilo pitanje svih građana BiH, nego se uglavnom riješilo pitanje hrvatskog korpusa, pa bi se kroz elektorski sistem glasanja ustvari garantovalo da će u pet kantona sa hrvatskom većinom biti izabran neko ko je po ukusu hrvatskih političkih stranaka. To sigurno nije ono što je presuda u Strazburu tražila.“
Kasim Trnka

Kasim Trnka


Iako detalje predloženih rješenja tek treba dogovoriti, pravni ekspert Kasim Trnka slaže se kako bi se mogla desiti nova diskriminacija koju Sud u Strazburu i Vijeće Evrope ne mogu dozvoliti.

„Ako se ne veže za druga pitanja, onda se relativno lako može naći rješenje za implementaciju presude Sejdić i Finci. Ali ako se to povezuje sa ovim, pa možda sutra sa nekim trećim pitanjem, onda sve postaje komplicirano. Nekad se ima utisak da je to i namjera domaćih političara – da ustvari ne nađu rješenje, jer primjenom evropskog rješenja - zabrana diskriminacije, ustvari se bitno koriguje dejtonski model, u kome se za određene nacionalne grupe garantuju određena prava koja nemaju ostali građani BiH, i prema tome pravi diskriminacija. Dakle, u sukobu su dejtonski i evropski model ustavne strukture i tu se treba pronaći rješenje“, kaže Trnka.

Tek narednih dana biće dostupne potpunije informacije o tome šta je sve dogovoreno u Briselu. Ranije je najavljeno da će u Mostaru 11. aprila evropskom komesaru za proširenje Štefanu Fileu biti predstavljen konačni tekst dokumenta o provođenju presude Sejdić-Finci.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG