Dostupni linkovi

logo-print

Šta je Dejton donio, a šta uskratio BiH


Na današnji dan prije 20 godina, u Parizu je svečano potpisan Dejtonski mirovni sporazum za BiH, nakon njegovog parafiranja u američkom gradu Dejtonu 21. novembra. Time je zaustavljen gotovo četvorogodišnji rat u ovoj zemlji, sa preko stotinu hiljada žrtava. Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pa sve do danas, raspravlja se o tome šta je on donio, a šta uskratio BiH.

Aleksandar Reljić, student iz Brčkog, imao je tri mjeseca kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Kaže da o onom što piše u tom dokumentu zna malo, ali su mu sasvim jasne prilike u kojim žive mladi ove zemlje:

“Danas je ovdje teško pronaći posao, pronaći da se bilo šta radi i mnogi odlaze u druge države. I ja, čim završim fakultet, potrudiću se da odem u neki drugi grad ili neku državu.”

Snežana Grbić iz Banjaluke, takođe “dejtonsko dijete”, dokumentu koji je omogućio njen život u miru, zamjera ovo:

“Smatram da taj sporazum nije realizovan jer nije donio ovdje, ni 20 godina kasnije, suživot koji je itekako potreban.“

Od samog potpisivanja, Dejtonski mirovni sporazum prate oprečna mišljenja i stavovi. Praktično, postoji opšta saglasnost samo u tome da je Mirovni sporazum zaustavio rat, ali da nije donio ono što su građani željeli.

„Spriječio je dalji rat i gotovo! Sve drugo što je slijedilo nije bilo dobro. Nema odluka,uredbi, zakona, ali ni praktičnog ponašanja kako bi se mnogo toga spriječilo a što kao negativno proizilazi iz ovog Dejtonskog sporazuma”, kazao nam je jedan od građana BiH koji je želio da ostane anoniman. Drugi je dodao: „Zavisi šta je ko očekivao od Dejtonskog mirovnog sporazuma. Oni što su mislili da će BiH biti normalna država su razočarani. Ovi što vole da kalkulišu i da se bave politikanstvom vjerovatno su pronašli satisfakciju.”

Željko Obradović

Željko Obradović

Takođe, preovladava stav da je podjela zemlje na dva dijela, odnosno na dva entieta, izvor brojnih podjela koje su rasle tokom godina, ali i praktičnih problema jer međuentitetska linija nije pratila stanje na terenu, nego rezultat ratnih osvajanja. Željko Obradović, direktor Federalne uprave za imovinske i geodetsko - prave poslove kaže:

“Općine, njih 47, je obuhvaćeno ovom međuentitetskom linijom razgraničenja ali u biti najveći dio općina je obuhvaćen ovom međuentitetskom linijom razgraničenja.”

Utvrđeni su mehanizmi koji bi umanjili mogućnost dominacije jedne etničke grupe nad drugom, ali je istovremeno uspostavljena skupa, glomazna i neefikasna država. BiH na različitim nivoima ima 600 parlamentaraca, više od 200 ministara i preko 800 različitih zvaničnika. U toj složenoj strukturi, odgovornost se najčešće izgubi u diskusiji ko je za šta ovlašten. To je primjetio i bivši predsjednik Makedonije Branko Crvenkovski za vrijeme nedavne posjete Sarajevu:

"Imao sam prilike da se sretnem s predstavnicima vlasti na svim nivoima - države, entiteta, kantona, lokalnih zajednica. I moram priznati, a možda je problem u meni, da nikad nisam shvatio ko je za šta odgovoran."

Član Predsjedništva BiH, Bakir izetbegović naglašava da je Dejtonski sporazum dograđivan uz dogradnju države, jer se u njemu navodi pet državnih institucija – Predsjedništvo, Parlament, Vijeće ministara, Ustavni sud i Centralna banka.

“U međuvremenu, stvoreno je još 69 institucija tako da ih BiH danas ima 75. Najvažnije je sedam dodatih minstarstava koja su stvorena na osnovu Zakona o Vijeću ministara, iz 2003. godine. To su Ministarstvo finansija, ljudskih prava i izbjeglica, civilnih poslova, itd. Zatim OSA – obavještajno-sigurnosna agencija, SIPA – Agencija za istrage i zaštitu, Granična policija, Regulatorna agencija za komunikacije, Direkcija za civilno vazduhoplovstvo, te druge”, kaže Izetbegović.

U dejtonskom Ustavu su zapisane brojne diksriminatorske odredbe, što je potvrđeno i presudom Evropskog suda za ljudska prava, u predmetu “Sejdić- Finci.” Tačno za sedam dana navršiće se šest godina neprovođenja ove sudske odluke. Mirjana Nadaždin Defterdarević, profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić" iz Mostara, naglašava:

“Političke volje u smislu redefinisanja sadašnjeg ustavnog okvira u BiH kada je u pitanju ravnopravnost građana za sada nema i ne možemo je očekivati u dogledno vrijeme. Niko ne odstupa od koncepta koji je za njega dobar. Aktuelnim politčkim elitama odgovara stanje kakvo jeste. Oni na kraju krajeva i jesu na svojim pozicijama upravo zbog toga što su izabrani kao perjanice etničkih kolektiviteta u BiH.“

Privreda je slaba i rascjepkana, a najveću cijenu su platili radnici. Ediba Hamamdžić, nekadašnja zaposolenica nekadašnjeg velike firme “Feroelektro” Sarajevo, kaže:

“Ja se 20 godina pitam, šta se ovo dešava? Moj um ne može da shvati da neko sjedi i planira da se jedan po jedan gigant uništava i da radnici ostaju bez posla."

Dok se i dalje lome politička koplja hoće li Dejtonski sporazum doživjeti promjene ili ne, jedan od učesnika u našoj anketi jasno poručuje:

“Vrijeme, vreme i vakat su jasan fakat dokle smo došli. Aparati na kojim funkcionišu vlasti imaju sve manje kisika, i narod se guši. Mislim da je krajnje vrijeme da se nešto promijeni.”

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG