Dostupni linkovi

logo-print

Šta donose ustavne promjene u borbi protiv korupcije?


Skupština Crne Gore, ilustrativna fotografija

Skupština Crne Gore, ilustrativna fotografija

Da li će nakon promjene Ustava u oblasti pravosuđa i promjenama zakona u toj oblasti konačno u Crnoj Gori otpočeti konkretna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i da li će te promjene omogućiti nezavisnost pravosuđa? To su ključna pitanja koja su se moglo čuti na vanrednoj sjednici Skuštine Crne Gore - na kojoj su ponovljeni stavovi opozicije o postojanju široke korupcije u sudstvu i tužilaštvu, dok vlast priznaje da postoje problemi u oblasti pravosuđa.

Kako se stiče suštinska nezavisnost pravosuđa i da li će nakon usaglašavanja zakona u oblasti pravosuđa sa Ustavnim promjenama započeti borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je pitanje na koje još uvjek nema odgovora.

Govoreći o izmjenama zakona o državnom tužilaštvu, sudovima, Sudskom savjetu i Ustavnom sudu ministar pravde Duško Marković nije sporio primjedbe opozicije da su predložene zakonske izmjene nekompletne i to je opravdao kratkim rokovima koji su dati Vladi.

Duško Marković

Duško Marković

"Mi u ovako kratkom roku nijesmo mogli ponuditi bolja rješenja već smo počeli da radimo na suštinskim prilagođavanjima zakona u skladu sa prioritetima, obavezama koje smo definisali u Akcionom planu za poglavlje 23", naveo je Marković.

Malo koja politička partija je zadovoljna radom crnogorskog pravosuđa. O tome govori i nedavno neusvajanje izvještaja o radu sudova i tužilaštva u Skupštini Crne Gore. Dio opozicionih partija ocjenjuje da je izglasavanjem Ustavnih promjena u oblasti pravosuđa proklamovana nezavisnost pravosuđa, ali da su izmjenama zakona obavljene samo kozmetičke promjene.

"Da se ovdje radi o kozmetičkim promjenama, da su ovo promjene zbog evropskog štrika, da se radi o nečemu što je izuzetno pogodno za propagandu, za priču o evropskim integracijama, da suštinski neće doći do bilo kakvih reformi pravosuđa", rekao je Milan Knežević iz Demokratskog fronta.

O tome šta je sve potrebno da pravosuđe radi nezavisno od političkog uticaja, između ostalog je govorio Genci Nimanbegu iz albanske partije FORCA.

"Crnoj Gori je potrebna jedna kvalitetna i dobra lustracija pravosudnih, tužilačkih i drugih organa. Ono što je najbitnije i za nas, donosioce političkih odluka u parlamentu jeste da povratimo povjerenje građana u sudstvo", smatra on.

Optužbe su se mogle čuti i na račun Ustavnog suda Crne Gore.

"Ustavni sud po nama je najnefikasniji sud u Crnoj Gori, sud koji godinama ne odlučuje po prijedlozima za ocjenu ustavnosti pojedinih zakona ili po ustavnoj žalbi i ne može imati povjerenje javnosti", ocjenjuje Neven Gošović iz Socijalističke narodne partije.

Cijena po pravdu

O odnosu vlasti prema sudstvu govorio je i Srđan Perić iz Pozitivne:

"Nepisano je pravilo u zadnjih 23 godine da se zaslužni kadrovi DPS šalju ili u ambasade ili u Ustavni sud. To je praksa koja mora da se mijenja i to ne samo da košta budžet Crne Gore nego to košta pravdu Crne Gore, jer taj čovjek koji dođe nekome nešto iz partije i koji funkcioniše po principu – dođeš mi, dođem ti, nije dobro rješenje za sudiju Ustavnog suda Crne Gore. Zato nam sada trebaju ustavne promjene i sada nam treba njihova primjena".

Pošto je saslušao sve optužbe na račun pravosudnih institucija, ministar pravde Duško Marković je saopštio u Crnoj Gori postoje časne sudije, ali je i priznao da postoje problemi u pravosuđu. Međutim politički razlozi su uticali da se generalizuje problem, naglasio je Marković.

"Najveći broj je časnih i profesionalnih sudija. Ali znate gdje mi imamo problem – tamo gdje iz političkih razloga tu časnost i profesionalnost ne priznajemo nego je bacamo pod noge. I danas ne pravimo u pravosuđu razliku između dobrih i loših, časnih i nečasnih sudija nego ih sve stavljamo u koš među nečasne sudije. U toj priči u meni nećete imati saveznika", poručio je Marković.

U Bošnjačkoj stranci očekuju da će izmjene zakona u pravosuđu dovesti do kvalitetnih promjena, a jedna od njih je da će i pridadnici manjinskog bošnjačkog naroda biti više zastupljeni u pravosudnim institucijama.

"Ovim se otvara put da se uz poštovanje referenci i stručnici, srazmjerno zastupe, pod jednakim uslovima i kadrovi iz reda manjinskih naroda za nosioce važnih pravosudnih funkcija. Mislimo da je to jako važno zbog vidljivog odsustva predstavnika manjinskih naroda iz ovih institucija kao i zbog povratka povjerenja u ove grane vlasti, pogotovo kada je u pitanju neefikasnost pravosuđa i tužilaštva gdje nemamo pravosnažnih presuda u slučajevima ratnih zloćina i zločina protiv čovječnosti, a tiču se nedavnih prošlosti, pogotovo kada su manjinski narodi u pitanju", kaže Suljo Mustafić.

Ustavne promjene u oblasti pravosuđa i prilagođavanje zakona o sudovima i tužilaštvu su uslov za otvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja 23 i 24, a koja se odnose na vladavinu prava, bezbednosti i temeljne slobode. Pregovori političkih partija o ustavnim promjenama trajali su više od dvije godine.

Ustavne promjene su usvojene tokom ljeta, a taj proces je pratila Venecijanska komisija koja je tri puta davala mišljenje i preporuke o ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa. Na nedostatke u pravosuđu su ukazivale evropske i međunarodne institucije koje su govorile o postojanju visokog stepena korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG