Dostupni linkovi

Identiteti, etniciteti i podjele: Šta će donijeti popis stanovništva u BiH


Sarajevo, ilustracija

Sarajevo, ilustracija

Popis stanovništva u BiH, koji bi trebao biti održan naredne godine, već izaziva brojne polemike. Dileme i rasprave uglavnom se vode o pitanjima identiteta. Dnevnopolička „prepucavanja“ dodatno dijele ionako duboku podijeljeno bh. društvo. Pitanja pripadnosti narodu - naciji, jezik kojim govorite, postala su predmetom svakodnevih rasprava. O ovim pitanjima razgovaralo se na okruglom stolu sa temom „Popis stanovništva u BiH - kontraverze i posljedice“ .

Nelagoda koja prati politički i izborni proces u BiH prenosi se i na predstojeći popis stanovništva. Kampanje kome se prikloniti u etnonacionalnom ili vjerskom smislu već se zahuktavaju, a građani dovode u dilemu.

Tri pitanja u popisu se nameću kao bitna: pitanje o etničkoj pripadnosti, religiju i jeziku.

„Mi živimo u takvom društvu i da bi se to društvo promijenilo, ja lično mislim da je vrlo važno da se ljudi izjasne po toj nacionalnoj pripadnosti, jer drugačije promjena nema. Ne trebamo narod sluđivati dodatnim dilemama. Bošnjački narod ne nastaje sad. I logično je da je Bošnjacima, ja sebe ubrajam među takve, smatram da je naredni popis 2013. presudan, rezultati tog popisa po ova tri pitanja. Nemojte mi uopšte vjerski, ali sad ubacite još ovu dilemu razlike između etnosa i nacionalnoga itd., pa vi ćete dovesti ljude do ludila“, kaže predsjednik Bošnjačkog pokreta i koordinator akcije “Bitno je biti Bošnjak” Sejfudin Tokić.

Na ovu tezu aktivista kampanje “Glasaću za Srebrenicu” Emir Suljagić odgovara:

„Vi objektivno malo potcjenjujete inteligenciju ljudi kojima se obraćate. Mislim da svako ko živi od Prijedora do Višegrada je vrlo akutno svjestan toga kojem kolektivitetu, kojoj etniji i kojem narodu pripada. Ljudi protiv kojih se vi borite nismo mi, nisam ja, kojeg vi nikada ne možete ubijediti u to da bude Bošnjak - jer naprosto ste to definirali kao muslimana sa velikim M - vjernika. Dakle, vaš problem, vaš neprijatelj i vaš protivnik je aparat u RS koji ima mnogo veće iskustvo u tome što vi hoćete da radite, koji već 200 godina lažiraju popise, izbore, kradu glasove itd.“

Posljedica nacionalističke politike

Književnik i novinar Ahmed Burić kazao je da su Bošnjacima najveću štetu nanijeli oni koji su ih i gurnuli u bošnjaštvo, te smatra da to neće proći nekažnjeno na popisu.

„Ja moram reći da sam životno najviše zainteresovan za to šta će biti sa Bošnjacima, jer hoćeš-nećeš najviše će se Bošnjaka izjasniti kao Bosanci i Hercegovci, bez obzira na to šta mi željeli, i šta će se pojaviti ukoliko tih 10 ili 15 posto ljudi, u koje ću, da izvinite, i ja spadati, se izjasni tako kako se izjasni. Je li to kapital kojim se Dejton eventulano može mijenjati, je li mi, dakle, stvaramo nekakav novi kvalitet, ili mi oslabljujemo poziciju Bošnjaka?“, pita Burić.

Pitanja kakvi će biti rezultati popisa i da li će se nakon toga nešto promijeniti postavio je i analitičar Adnan Huskić:

„Šta ako se zaista u konačnici, nakon neke akcije koja uspije proizvesti da se dosta ljudi izjasni kao Bosanci i Hercegovci, šta je nova politička realnost u BiH u tom smislu? Da li se može ignorisati činjenica da je pri tom izjašnjavanju 10, 15 posto ljudi u ovoj državi sebe identifikovalo kao Bosance i Hercegovce? Tačnije, šta to znači za ovaj naš troetnički ili tronacionalni sustav, misli se na situaciju u kojoj živimo, u smislu projiciranja nove političke realnosti? Lijepo je što ćemo se mi popisati, što ćemo znati koliko imamo kvadrata stana i koliko nas živi i koliko nam je potrošačka korpa i koliko jedemo i koliko zemlje imamo, ali suština cijele priče ovdje nije to, suština cijele priče ovdje je koliko je nas.“

Politolog Tarik Haverić smatra da se 20 godina vodila jedna politika nacionalizma i ona se sada ne može jednostavno promijeniti.

„Niko nije spominjao etniju 20 godina. Nacionalna prava se i dalje zovu nacionalnima a ne eteničkima. Reći sada da se to može promijeniti čarobnim štapićem i reći nemojte ovo zvati nacionalnost nego etnija, mislim da je u sferi fantastike - i ko od ozbiljnih naučnika može u to povjerovati, zaslužuje nagradno putovanje u Diznilend“, kaže Haverić.

Popis stanovništva u BiH je rezultat Zakona o popisu, zbog kojeg su se vodile dugotrajne političke igre. To se nastavlja i uoči popisa, ističe profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić:

„Ništa se bitno suštinski neće desiti u ovoj zemlji tako što će se pojaviti da ima 50 posto Bošnjaka, 15 posto Bosanaca - jer ne može doći do promjene ustava izvan procedura koje su predviđene. Ovdje nama je jedna zabluda iznesena: ako bude npr. neke grupacije više, šta će biti. Neće ništa biti. Postoji ustav. Ne možete vi sada na osnvu toga što vas je 50 posto raditi to ili raditi ono. Postoji ustav u ovoj zemlji po kome se ponaša, po kome se živi“, zaključuje Lavić.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG