Dostupni linkovi

logo-print

Šta ako zaista četiri od pet mladih ljudi u BiH, takoreći, spakuje kofere i odluči napustiti zemlju, što pokazuju neka od nedavnih istraživanja? Na to skreću pažnju neke nevladine organizacije u BiH, koje ističu da je krajnje vrijeme da se vlasti pozabave problemom mladih.

U međuvremenu, sami mladi kažu da vlasti konačno moraju shvatiti da - u vremenu društvenih medija i masovnih komunikacija - mladima nije teško shvatiti da se, ne tako daleko od BiH, nudi i nešto više od pukog preživljavanja.

Rješenje jeste u direktnom razgovoru vlasti i mladih, s tim da zvaničnici konačno moraju početi govoriti jezikom razumljivim za mlade, tvrde neki od predstavnika mladih iz zemalja regiona.

Da su raspoloživi podaci o stanju mlade populacije u BiH poražavajući, potvrđuje i Katarina Vučković, iz Instituta za razvoj mladih “Kult” iz Sarajeva.

“Položaj mladih u Bosni i Hercegovini svakako nije zavidan, je li, da tako kažem. Mladi ljudi se bore sa puno stvari u BiH danas. Evo, statistike u Federaciji pokazuju da je preko 60 odsto nezaposlenih mladih ljudi, da se svaka šesta mlada osoba želi baviti politikom; da četiri od pet mladih ljudi u BiH žele napustiti zemlju”.

Feđa Fajić

Feđa Fajić

Jedan od tih 60 posto nezaposlenih mladih je i 30-godišnji Feđa Fajić iz Mostara, koji je diplomirao informatiku još prije 12 godina, a osim što je povremeno radio razne poslove, stalno zaposlenje još traži. Za naš radio kaže da - čak i kada mladi nađu kakav-takav posao - plate su tolike da su troškovi rada ustvari veći.

“Više novca potrošiš dok odeš na posao, dok nešto na poslu pojedeš i podmiriš te neke osnovne potrebe i na kraju mjeseca ti ne ostane apsolutno baš ništa, za neke druge potrebe, koje pogotovo mladi ljudi imaju”.

Zato je, uz rješavanje najvećeg problema - nezaposlenosti, ključno integrisati mlade u društvo, smatraju predstavnici međunarodnih organizacija, uz riječi da je to pitanje ne samo evropskih integracija, nego i budućnosti zemlje uopšte. Šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey, naglašava:

“Zbog ekonomskih uslova, zbog generalno visoke nezaposlenosti, zbog veoma etnički podijeljenog društva, pitanjem uključenja mladih ljudi mora se pozabaviti na različitim nivoima u ovoj zemlji. Nažalost, to često nije visoki prioritet rasprave, bilo u političkim ili društvenim krugovima ove zemlje", kaže ona.

Karin Lopatta-Loibl, iz Evropske komisije u Bruxellesu, dodaje:

“Tako da društvena uključenost takođe znači definitivno zadržavanje mladih ljudi, njihovo ohrabrivanje, vraćanje vjerovanja da oni ovdje mogu i trebaju učestvovati.”

Zvaničnici bh. vlasti često kažu da je pitanje mladih - uprkos lošim statistikama - visoko na listi prioriteta. Tako je ovih dana na jednom skupu u Mostaru, posvećenom mladima, Biljana Čamor Veselinović, pomoćnica državnog ministra civilnih poslova, istakla da u BiH postoji i Komisija za koordinaciju pitanja mladih, sastavljena od predstavnika vlasti i nevladinog sektora.

“Ja bih to navela kao jedan dobar primjer, jer upravo na takav način - saradnjom predstavnika institucija, predstavnika nevladinih organizacija - mislim da se na najbolji način može ostvariti saradnja i dati određene inicijative u cilju poboljšanja položaja mladih.”

Katarina Vučković

Katarina Vučković

U nevladinom sektoru ističu da je rješenje i u direktnom kontaktu vlasti i predstavnika mladih, te navode primjer izrade strateških dokumenata o mladima, na nivou entiteta u BiH.

“I koliko god se to možda nekad i mladima činilo daleko, je li, strateška dokumenta, u ovom slučaju entiteti moraju dati odgovor što će s mladima i što će s ovim problemima? Što će sa četiri od pet mladih ljudi, koji žele napustiti zemlju? Što ako stvarno četiri od pet mladih ljudi danas ‘spakuje kofere’?”, pita se Katarina Vučković.

A upravo je odlazak mladih iz BiH direktno povezan sa njihovim uključenjem u društvo, kaže Mostarac Feđa Fajić.

“Zato što mladi ljudi u BiH, kao i svugdje drugo, imaju druge potrebe, osim pukog preživljavanja. U današnje vrijeme, kada je sve povezano i kada oni mogu da vide kako žive njihovi vršnjaci ne tako daleko od BiH, jednostavno i oni požele da imaju takav život”.

Fajić dodaje da, kad je riječ o uključenosti mladih u društvo, BiH se nalazi u fazi kada više nema ni nekih najosnovnijih stvari, po pitanju društvenog života.

“Da vam pravo kažem, ja od svoje generacije rijetko koga i viđam uopšte u zadnje vrijeme. Ti svi momci i djevojke mislim da i ne izlaze apsolutno uopšte više nigdje. Na one manifestacije gdje odem, ne viđam ih uopšte. Oni koji su se uspjeli zaposliti, rade 12, 13, 10 sati dnevno, nemaju vremena”.

Miloš Ristovski

Miloš Ristovski

Uz podsjećanje da je položaj mladih u cijelom regionu sličan, Miloš Ristovski iz Kumanova u Makedoniji ističe da su za takvo stanje krive i vlasti, ali i mladi.

“Mislim da mladi treba da više budu aktivniji, ali isto tako i opštine moraju da se potrude da pričaju jezik koji mladi razumiju”.

Šta, zapravo, mladi očekuju, Ristovski naglašava:

“Želim da Makedonija dâ meni mogućnost da kažem šta mislim, da me neko čuje i da imam s kim da pričam o mojim pravima. I da ja sa tim ljudima se dogovorim šta je meni najbolje, a ne da se samo meni serviraju stvari. Tako da mislim da je to bitno svima u regionu da se to kaže”.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG