Dostupni linkovi

logo-print

Obilježena 18.godišnjica genocida u Srebrenici


U Potočarima kod Srebrenice u četvrtak je obilježena 18. godišnjica genocida u toj opštini. Tog dana 1995. Vojska Republike Srpske je okupirala tada zaštićenu zonu UN-a, a u danima nakon toga ubijeno je više od osam hiljada srebreničkih muškaraca, žena i djece.

Oko 50.000 građana u četvrtak je došlo u Potočare kod Srebrenice kako bi prisustvovali sahrani 409 posmrtnih ostataka srebreničkog genocida.

Među njima najstariji je bio rođen 1919. godine, a najmlađa beba je mrtvorođena. Sahranjena je pod imenom Fatima. Njen otac Hajrudin Muhić nije preživio srebrenički genocid i ukopan je prije dvije godine u Memorijalnom centru Potočari.

Fatimina majka Hava, koja živi u Francuskoj, se za naš radio prisjeća tog trenutka:

„Oni su meni rekli da je mrtvo, ja nisam vidjela, nisu mi je ni pokazali", priča Hava.

Dvadesetjednogodišnji Elvir Merić u četvrtak je ukopao oca. Ubijena su mu i dva brata, koji su imali 20, odnosno 21 godinu:

„Moj otac je pronađen prije četiri, pet godina. Nije bio kompletan. Čekali smo. Nešto su našli, ali opet nije sve. I pristali smo sad da ga ukopamo. Ukopao sam i dva brata“, kaže Elvir Merić.

Osim brojnih građana koji žive u Bosni i Hercegovini, veliki broj koji je danas prisustvovao sahrani stigao je iz svih dijelova svijeta. Džemail Muminović došao je iz Švicarske, a Husein Halilović iz Njemačke:

„Da ukopam amidžu svoga. Poslije 18 godina su ga našli", kaže Džemail Muminović.

„I nakon 18 godina smo dočekali taj dan da ukopamo kosti koje su ostale od mog rahmetli punca. Barem ćemo sada znati gdje se nalazi da možemo doći i proučiti fatihu", kaže Husein Halilović.

(FOTOGALERIJA: Potočari, 11. juli 2013.)

U zvaničnom dijelu programa obilježavanja 18. godišnjice genocida u Srebrenici obratili su se predstavnici bh. vlasti i međunarodne zajednice. Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, je kazao kako je neshvatljiva mržnja koja je rezultovala višednevnim sistematskim pokoljem više od osam hiljada nevinih ljudi samo zbog toga štio su bili Bošnjaci:

„Oni koji su tragediju Srebrenice, ali i cijele BiH, mogli spriječiti nisu to uradili i pali su na ispitu historije. Srebrenica će zato zauvijek ostati tamna mrlja na obrazu najodgovornijih faktora međunarodne zajednice“, naveo je Izetbegović.

Ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini Patrick Moon rekao je kako SAD odbijaju pokušaj da se nanovo piše istorija i da se njome manipuliše, da se negira genocid ili multietnički karakter Bosne i Hercegovine:

„Još jednom se obavezujemo da nikada nećemo prestati tražiti žrtve koje još nisu pronađene. Zadovoljenje pravde počelo je kada su se utvrdila imena svih koji su ovdje nestali i procesom utvrđivanja odgovornosti onih koji su počinili ovaj genocid. Taj proces se nastavlja suđenjem Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i njihovim saučesnicima. I dok se nijedna skupina ljudi ne bi trebala kolektivno smatrati odgovornom za zločine i počinjeni genocid, kazna za poejdince predstavlja samo djelomično zadovoljenje pravde. Svi ljudi koji prihvataju viši moralni sud moraju prihvatiti da je genocid počinjen u julu 1995. godine, a svi odgovorni moraju biti izvedeni pred lice pravde“, rekao je Moon.

Vjerski dio programa predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović:

„Ima li većeg zločina od ubistva nevine osobe. Nema. Ali je poricanje zločina veća duhovna bijeda i od samog zločina. Stoga pozivam ljude u Bosni i Hercegovini da odbacimo veličanje i poricanje zločina genocida i da preživjelim žrtvama osiguramo dostojanstven život. Mir će zavladati među nama onda kada svi mi prihvatimo jedni druge, i kada budemo željeli jedni drugima ono što želimo sami sebi“, rekao je reis Kavazović.

(VIDEO: Performans "Ostavi trag u njihovim sjećanjima"


Procjenjuje se da je u srebreničkom genocidu, kojeg je počinila Vojska Republike Srpske, ubijeno više od osam hiljada muškaraca, žena i djece.

Pod komandom Ratka Mladića, kome se u Haškom tribunalu sudi za ratne zločine i genocid, 11. jula 1995. UN-ova zaštićena zona je u potpunosti iseljena, a stanovništvo se povuklo nekoliko kilometara dalje u Potočare. Mladić im je tada obećao da im se neće dogoditi ništa:

„Ne bojte se ništa. Niko vam neće ništa uraditi...“

Dva dana nakon pada Srebrenice rođen je Emir Sulejmanović, bh. košarkaš koji je odrastao u Finskoj. Na svoj 18. rođendan dres ljubljanske Olimpije zamijeniće dresom Barcelone:

„Rekli su mi da sam se za vrijeme rata rodio u Srebrenici kda je bilo najteže i najopasnije. Sa 16 mjeseci sam došao u Finsku. Petnaest godina sam tamo živio, sad sam dvije godine bio u Ljubljani. Nadam se da ću za Bosnu uskoro zaigrati“, kaže Emir Sulejmanović.

U Srebrenicu i okolna sela vratila se tek nekolicina prijeratnih stanovnika. Najveći dio njih živi u Sarajevu, Tuzli i brojnim zemljama inostranstva.

Oni, ali i brojni drugi domaći predstavnici vlasti, Srebrenice se sjete samo 11. jula. Zbog toga ne čudi poruka srebreničkog načelnika Ćamila Durakovića sa obilježavanja 18. godišnjice genocida:

“Molimo vas da porodice ubijenih, nas koji smo preživjeli i vratili se u Srebrenicu ne zaboravite sutra. Molimo vas da svojim uticajem i radom pomognete da Srebrenica postane mjesto prosperiteta, mira i tolerancije, da Srebrenica bude primjer i čvrsta poruka da se više nikad i nikome ne ponovi“, poručio je Duraković.


(FOTOGALERIJA: Performans u Sarajevu "Ostavi trag u njihova sjećanja")
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Sadik Salimović

    Rođen je u Srebrenici 4. januara 1955. godine. Novinarstvom se bavi 40 godina. U vremenu od 1993. do 2000. u Tuzli je bio  sportski novinar RTV TK, Tuzlanske televizije i OBN-a. Dopisnik je Radija slobodna Evropa iz Srebrenice od 2002. godine. Objavio je dvije knjige o Srebrenici, te roman pod nazivom "Srebrenica-Tuzla PUT SMRTI".

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG