Dostupni linkovi

logo-print

Obilježeno 20 godina od genocida u Srebrenici


U Srebrenici je obilježena 20. godišnjica genocida komemoracijom za sve poginule i ukopom 136 žrtava genocida, kojoj je prisustvovalo nekoliko desetina hiljada osoba, rodbine, visokih zvaničnika, te ljudi iz Bosne i Hercegovine i cijeloga svijeta.

Nakon dženaze i ukopa posmrtnih ostataka, nad mezarima su ostali uplakani članovi porodica. Do sada je od 8.372 žrtava, njih oko 6.800 identifikovano dok ih je skoro 6.400 ukopano.

Imena ubijenih, pronađenih nakon dvije decenije u masovnim grobnicama, pročitana su uz jecaj i krike članova porodica dok su tabuti sa njihovim posmrtnim ostacima nošeni na rukama do grobnica u kojima su konačno pronašli smiraj.

Dženazu-namaz klanjao je reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović. On je pozvao da se nikad i nikome ne ponovi Srebrenica.

Neposredno prije toga, desio se incident sa predsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem koji je potom napustio Memorijalni centar Potočari.

Obilježavanje godišnjice genocida je počelo ​komemoracijom koju je otvorio načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković.

"Nakon 20 godina bezimene smrti, 136 žrtava će dobiti svoja imena. Među njima je 18 maloljetnika. To su moji vršnjaci, ja sam slučajno živ", kazao je Duraković dodajući da je umiranje i ubistvo tih ljudi bilo mnogostruko i da je trajalo jako dugo.

On je napomenuo kako porodice stradalih ne koriste jezik mržnje i zalažu se za mir, ali život u Srebrenici nimalo nije lak. Nekada je život teško podnošljiv. Isto tako je rekao kako je teško gledati srebreničke majke koje u neimaštini odgajaju svoju djecu.

"Recite nam gdje su kosti naših najmilijih i to će biti pružena ruka pomirenja", istakao je Duraković.

Bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji je sa NATO saveznicima pokrenuo vazdušnu ofanzivu nakon pada Srebrenice koja je dovela do mirovnih pregovora i završetka rata u BiH, kazao je da nikada više ne želi vidjeti stratište kao što je Srebrenica.

"Samo Bog zna zašto su vas poštedili kad su vaše familije ubijene. Poruka pomirenja i nade koju ste vi gospodine Durakoviću ovdje prenijeli pokazuje da, možda, postoji neka viša mudrost iznad toga", kazao je bivši američki predsjednik.

"Drago mi je što je mir održan, ali mi smo dužni ljudima koji su ovdje izgubili svoje živote. Iz dubine srca, ja volim ovo mjesto, ne želim nikada više da vidim ovakvo stratište. Ali svijetom još uvijek dominira rat zasnovan na etničkoj pripadnosti, rasi i vjeri", dodao je on.

Clintona su po dolasku u Memorijalni centar pozdravile predstavnice srebreničkih udruženja.

(RSE/Fotogalerija: Memorijalni centar Potočari nakon dženaze)


Na komemoraciji su se obratili i Serge Brammertz, glavni tužilac Haškog tribunala,Theodor Meron, predsjednik Haškog tribunala, Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Jan Eliasson, zamjenik generalnog sekretara UN, jordanska kraljica Noor, Ahmet Davutoğlu, premijer Turske, Kolinda Grabar - Kitarović, predsjednica Hrvatske, Borut Pahor, predsjednik Slovenije, te Dragan Čović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Incident sa Aleksandrom Vučićem se dogodio pošto se on poklonio žrtvama na centralnom spomeniku. Nakon što je izviždan na njega i njegovu pratnju bačene su kamenice, te je došlo do naguravanja, pa su se Vučić i pratnja ubrzanim korakom uputili prema automobilima.

(RSE/Video: Incident sa Vučićem)

Reis-ul-ulema je pozvao prisutne da ostanu dostojanstveni iz poštovanja prema žrtvama.

Tužnu srebreničku priču još strašnijom čini podatak Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine da među 6.241 žrtvom sa ukopom u subotu ima 440 maloljetnika. U Potočarima je, tako, svaka 14 sahranjena žrtva dijete.

Žrtve genocida u Srebrenici pronađene su na više od 150 različitih lokacija, od čega 76, uglavnom sekundarnih, masovnih grobnica.

Najstarija žrtva koja je u subotu ukopana u Potočarima je Jusuf Smajlović, rođen 1920. godine.

Posljednjem ispraćaju žrtava prisustvovalo je i 8.000 učesnika Marša mira koji su prepješačili put od Nezuka do Potočara. Tim je putem prije 20 godina krenulo na hiljade srebreničkih muškaraca i dječaka, od kojih veliki dio nikada nije dospio do teritorije koja je bila van kontrole snaga Vojske Republike Srpske (VRS). Uhvaćeni su i ubijeni.

(RSE/Fotogalerija: Komemoracija)


Istovremeno, izložba "Srebrenica - Potočari 1995. - 2015.", postavljena u Memorijalnoj sali, sastoji od selekcije fotografija čuvenih svjetskih i fotografa iz BiH. To su Ron Haviv, Darko Bandić, Zijad Gafić, Tarik Samarah, Danilo Krstanović, Kadir van Lohuiezen, Dado Ruvić i Muhamed Mujkić.

Također, na izložbi su prilozi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Suda BiH, Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i Instituta za nestale BiH.

U sklopu ovog dijela izložbe nalazi se i sada već klasični umjetnički rad bosanskohercegovačke vizualne umjetnice Šejle Kamerić pod nazivom "Bosnian Girl".

Pored ovih eksponata, u Memorijalnoj sobi postoji stalna postavka Memorijalnog centra koja se naziva "Crna soba - Lične priče" u kojoj su izloženi neki od ličnih predmeta žrtava pronađenih u masovnim grobnicama.

U sklopu Memorijalne sale nalazi se projekciona dvorana gdje će se prikazivati filmovi "Srebrenica 1995." autora Lesslieja Woodheada i Muhameda Mujkića i video "ICTY Remembers: Srebrenica Genocid" koji je napravio MKSJ.

(RSE/Video: Potočari, 11. juli 2015.)

Brojne delegacije u Potočarima

Vučića su po dolasku u Memorijalni centar dočekale predstavnice srebreničkih udruženja i na rever mu zakačile Srebrenički cvijet.

Prije polaska za Srebrenicu, Vučić je izjavio da Srbija jasno i nedvosmisleno osuđuje užasni zločin koji se prije 20 godina dogodio u Srebrenici i gnuša se onih koji su u njemu učestvovali.

"Dvadeset godina je prošlo od stravičnog zločina koji se dogodio u Srebrenici. Ne postoje reči kojima bilo ko može da izrazi žal i tugu za nastradalima, kao i bes i ogorčenje prema onima koji su taj monstruozni zločin počinili. Srbija, jasno i nedvosmisleno, osuđuje taj užasni zločin, gnuša se onih koji su u njemu učestvovali i nastaviće da ih privodi pravdi", naveo je Vučić, te dodao:

Aleksandra Vučića u Potočarima dočekale majke Srebrenice

Aleksandra Vučića u Potočarima dočekale majke Srebrenice

"Moja obaveza je da se poklonim žrtvama, to je čin kojim se određujemo prema budućnosti. A ta - naša zajednička budućnost, nikako ne može da bude žrtvovana zbog bilo čije, lične, ili nacionalne sebičnosti. Toga ne sme da bude među tolikim grobovima".

"Kako se približavamo 20. godišnjici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prisjećamo se da je srebrenička tragedija učinila da se međunarodna zajednica pokrene i zaustavi ubijanje civila, da konačno zaustavi rat. Danas su Sjedinjene Države opredijeljene da zajedno sa svojim partnerima na Balkanu nastave pomagati zacjeljivanju rana iz prošlosti. Iskažimo zajedno počast srebreničkim žrtvama i njihovim najmilijim kroz izgradnju budućnosti u kojoj će svi ljudi u Bosni i Hercegovini i na Balkanu živjeti zajedno u miru", navodi se u izjavi predsjednika Sjedinjenih Američkih Država koju je u subotu objavila Bijela kuća.

Inicijator prve i druge rezolucije o genocidu u Srebrenici koje su 2010. i 2015. usvojene u parlamentu Kanade, idejni tvorac Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi, član Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu - Brian Masse - povodom 20 godina od genocida u Srebrenici izdao je saopštenje u kojem se, između ostalog, navodi:

"Vrlo je bitno da koristimo lekcije naučene iz Srebrenice koje služe u osporavanju mržnje i netrpeljivost, te da se dalje uči o historiji ratnih zločina izvršenih u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine. Nedavno sam predložio drugu rezoluciju o genocidu u Srebrenici u kojoj je pokazana važnost sjećanja na ovaj genocid i koja potvrđuje podršku Kanade za bošnjačku zajednicu koja i dalje živi sa traumama i patnjama. U ovoj rezoluciji se ponavlja važnost rada na istini, pravdi i pomirenju."

AI: Uskraćena pravda i istina

Hiljadama porodica žrtava genocida u Srebrenici još se uskraćuje pravda, istina i obeštećenje, saopštila je grupa za ljudska prava Amnesty International (AI), dok svijet obilježava 20. godišnjicu masakra u kome je ubijeno više od 8.000 ljudi.

Dvije decenije nakon što je svijet okrenuo pogled od najtežeg zločina počinjenog u Evropi od 1945., porodice žrtava genocida još čekaju na pravdu, izjavio je John Dalhuisen, direktor Amnesty Internationala za Evropu i centralnu Aziju.

"Umesto da blijedi s vremenom, za sve vlasti u Bosni i Hercegovini potrebno je da priznaju da je pokajanje za te zločine hitnije nego ikada. Što duže krivci uživaju imunitet i mrtvi ostaju u masovnim grobnicama, duža je bolna rana koja dodatno podgrijava opasne i uporne etničke podijele", kazao je Dalhuisen.

Dvadeset godina nakon što su bosanski Srbi prodrli u srebreničku enklavu, "zaštićenu zonu" UN-a, i masovno pogubili hiljade bošnjačkih muškaraca i dječaka, sudbina i podaci o više od 1.000 ljudi još su nepoznati. Tijela skoro 7.000 žrtava genocida su ekshumirana, identifikovana i ukopana. Izvlačenje i identifikacija oko 1.000 posmrtnih ostataka još je u toku, saopštio je Amnesty International.

Ukupno, više od 8.000 ljudio širom zemlje je "nestalo" otkako je rat okončan 1995. godine, a nacionalnom Institutu za nestale osobe uskraćuju se sredstva iz godine u godinu. Zakon o nestalim osobama još nije u potpunosti proveden, ostavljajući porodice nestalih bez šanse za obeštećenjem. Fond za pomoć porodicama nestalih tek treba da se oformi, uprkos što je zakon uveden u 2004. Zvanične politike i zakoni ne priznaju genocid, čak i školski programi ne pominju zločine u Srebrenici. Proces pomirenja nije napredovao, a unutrašnje etničke podjele još su prisutne, navodi ova međunarodna organizacija.

Uprkos krivičnom progonu glavnih tvoraca genocida u Srebrenici - Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Slobodanu Miloševiću - pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i presudama za 74 ostalih u Tribunalu, postoji još veliki broj neriješenih slučajeva. Krivični progon zločina po međunarodnom pravu pred domaćim sudovima odvija se veoma sporo. Ogromna većina osumnjičenih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti još je na slobodi, sigurni da, bez političke volje, nikada neće biti krivično gonjeni. Dok Bosna i Hercegovina poduzima pozitivne korake ka povećanju resursa za krivični progon ratnih zločina, finansiranje je još nedovoljno i vlada sporo provodi državnu strategiju za ratne zločine. Potrebno je pokrenuti nove istrage i procese i garantirati zaštitu svjedoka u cilju da se osigura da oni svjedoče bez straha, navodi se u saopštenju.​

"Srebrenica ne samo da je mračni podsjetnik na sposobnost ljudskog roda da čini nemoralna djela nego i na neuspjeh međunarodne zajednice da spriječi genocid", izjavio je Dalhuisen i dodao:

"Dvadeset godina čelnici u Bosni i Hercegovini odbijaju priznati da su tijela ukopana, doslovno i metaforički. Efektivne mjere moraju se poduzeti bez dodatnih odgoda u cilju ublažavanja patnje onih koji još čekaju na istinu i pravdu. Bez odgovornosti, pravde i obeštećenja, trajno pomirenje nikada se neće postići."

Nišani, mezarje u Potočarima, 10. juli 2015.

Nišani, mezarje u Potočarima, 10. juli 2015.

Više od 8.000 (zvanična procjena: 8,732) bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je nakon što je vojska bosanskih Srba napala Srebrenicu 10 i 11. jula 1995. godine, "zaštićenu zonu" UN-a, uprkos prisustvu mirovnih snaga UN-a. Evropski parlament zvanično je proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid širom Evropske unije. Rusija je 8. jula uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o genocidu u Srebrenici. Rezolucija bi priznala zločin u Srebrenici kao genocid i priznala bi hitnu potrebu osiguranja pravde za žrtve i dugoročne podrške preživjelima, uključujući i žrtve seksualnog nasilja, i pojašnjavanje sudbine i podataka o više od 8.000 nestalih iz rata, ističe se u saopštenju AI.

"Bosna i Hercegovina bi trebala usvojiti strategiju tranzicijske pravde - sveobuhvatni nesudski okvir koji se bavi zanemarenim pitanjima vezanim za ratne zločine i teška kršenja ljudskih prava tokom rata. Također bi trebala usvojiti zakon na nivou države koji kriminalizira genocid i poricanje ratnih zločina i provesti strategiju u cilju dostizanja efikasnije pravde i obeštećenja", saopštio je Amnesty International povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici.

Više od 8.000 (zvanična procjena: 8,732) bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je nakon što je vojska bosanskih Srba napala Srebrenicu 10 i 11. jula 1995. godine, "zaštićenu zonu" UN-a, uprkos prisustvu mirovnih snaga UN-a. Evropski parlament zvanično je proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid širom Evropske unije. Rusija je 8. jula uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o genocidu u Srebrenici. Rezolucija bi priznala zločin u Srebrenici kao genocid i priznala bi hitnu potrebu osiguranja pravde za žrtve i dugoročne podrške preživjelima, uključujući i žrtve seksualnog nasilja, i pojašnjavanje sudbine i podataka o više od 8.000 nestalih iz rata, ističe se u saopštenju AI.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG