Dostupni linkovi

logo-print

Srbijanski tim osporavao nenadležnost suda i iznio protutužbu za genocid


Međunarodni sud pravde u Hagu

Međunarodni sud pravde u Hagu

Nakon prošlotjedne uvodne argumentacije tužbe hrvatskog pravnog tima pred Međunarodnim sudom pravde, za genocid počinjen od države Srbije, ovaj je tjedan uvodnu argumentaciju iznio srbijanski pravni tim. U prvom dijelu najviše se trudio prikazati - kako je Međunarodni sud pravde nenadležan za utvrđivanje odgovornosti Srbije za zločine počinjene 1991. godine, budući da se država tek službeno konstituirala 27. travnja 1992., na dan kad je stvorena Savezna Republika Jugoslavija. U završnom dijelu uvodne argumentacije srbijanski tim je ustvrdio da je genocid počinjen nad stanovništvom srpske nacionalnosti na teritoriju tzv. Republike Srpska Krajina prilikom akcije hrvatskih snaga Oluja 1995. godine.

Njemački profesor Andreas Cimerman je kao član srbijanskog tima okarakterizirao hrvatsku tužbu kao retroaktivnu, budući da se većina incidenata iz optužnice dogodila 1991. godine. Prema njegovoj argumentaciji, Srbija kao država tada nije bila vezana međunarodnim pravilima, između ostalih ni Konvencijom o genocidu.

"Suprotno onom što Hrvatska želi prikazati – jasna slika pokazuje – da svi relevantni akteri podrazumijevaju 27. travnja 1992. godine kao dan kada je korespondent postao država i dan kada je postao obavezan Konvencijom o genocidu. To uključuje ovaj sud, arbitracijsku komisiju koja se specijalno bavila raspadom bivše Jugoslavije, kao i širu međunarodnu javnost", kazao je Cimerman.

Suci Međunarodnog suda pravde

Suci Međunarodnog suda pravde

Srbijanski pravni tim osporavao je tvrdnje hrvatskog tima – kako je Srbija kao nasljednica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, SFRJ, nasljedila i obveze Konvencije o genocidu. Njemački profesor Kristijan Tams je od sudaca zatražio da se ne obaziru na tvrdnju hrvatskog tima – da bi nekažnjavanje genocida zbog pravnog vakuma na koji se Srbija poziva – poslalo poruku da se zločini mogu počiniti nekažnjeno prilikom stvaranja ili raspada država.

Tams je pri tom iznio tumačenje Konvencije prema kojem je njezina svrha „spriječiti buduće slučajeve genocida“, a ne procesuirati zločine koji su se već dogodili, poput onih iz Prvog svjetskog rata ili doba kolonizacije.

"Odbacujući tvrdnje Srbije kao formalističke, Hrvatska nastavlja argumentirati – da bi se trebalo dozvoliti izvući desetljeća i stoljeća stare konflikte pred ovaj sud. Je li bi to bilo poželjno – ne znam, i to nije važno. Ali to sigurno nije što su tvorci sporazuma imali na umu. Ništa, ništa u samoj prirodi sporazuma ne zahtjeva da se Konvencija primjeni retroaktivno", rekao je Tams.

Nakon osporavanja nadležnosti, srbijanski pravni tim se bavio i osporavanjem dokaza genocida koje je prezentirala hrvatska strana, pozivajući se na na presudu u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Presudom je, naime, utvrđeno da je genocid počinjen jedino u Srebrenici, a optužena država je oslobođena odgovornosti. Haške suce je retorički upitao njemački profesor Andreas Cimerman – kako to da genocid nije počinjen u Sarajevu gdje je ubijeno više od 10.000 ljudi, a Hrvatska tvrdi da se on dogodio u Vukovaru.

"Ako tužitelj nije mogao dokazati genocid u Bosni i Hercegovini, gdje su se zločini i zvjerstva dogodili na puno većoj razini, nego u ranijem sukobu u Hrvatskoj, aplikacija Hrvatske je pred velikom preprekom", smatra Cimerman.

Saša Obradović

Saša Obradović

S druge strane, u svojoj protutužbi srbijanski pravni tim je ustvrdio da je genocid počinjen protiv stanovništva srpske nacionalnosti prilikom akcije hrvatskih snaga Oluja 1995. godine. Kao dokaz genocidne namjere, vođa srbijanskog tima Saša Obradović više puta je spomenuo sastanak hrvatskog vrha na otočju Brijuni, neposredno pred Oluju, citirajući pri tom riječi hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

"'Moramo nanesti takve udarce da Srbi praktično nestanu, odnosno da ono što ne zahvatimo odmah mora kapitulirati u nekoliko dana'. Tuđman i njegovi potčinjeni su podrazumijevali genocid, ako je potrebno, kao oruđe etničkog čišćenja planiranog na sastanku na Brijunima. Taj odgovor je potvrđen riječima učesnika sastanka, to su bile izjave u odnosu na određene akcije, kao što je napad na grad Knin", istakao je Obradović.

Obradović je kao dokaze prekomjernog granatiranja i napada na civile navodio brojke dobivene od informacijsko-dokumentacijskog centra Veritas, a koje govore o 70 ubijenih u Kninu i 189 tijekom napada na konvoje izbjeglih krajinskih Srba.
Nakon uvodnog dijela argumentacije srbijanskog tima slijedi jednotjedna pauza, a potom drugi krug argumentacije do kraja suđenja 1. travnja ove godine.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG