Dostupni linkovi

Hrvatski tim: Srbija još ne želi pomoći u potrazi za nestalima


Međunarodni sud pravde u Hagu
Međunarodni sud pravde u Hagu
Drugi dan iznošenja argumentacije u tužbi za genocid Hrvatske i Srbije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu hrvatski tim je opisao „demonizaciju hrvatskog stanovništva“ od strane srpskih snaga 1991.godine na jednoj trećini pobunjenog teritorija Hrvatske, poznatom kao Republika Srpska Krajina.

Pravnici su pri tom naveli haškim sucima mnoštvo diskriminatorskih primjera prema civilima hrvatske nacionalnosti – poput naređenja da moraju nositi bijele trake i oznake, kako bi se razlikovali od ostalih građana, a što ih je dodatno izložilo rasprostranjenim napadima srpskih snaga.

Istaknuto je kako hrvatske obitelji još uvijek tuguju za 12.500 ubijenih, a za preko 800 osoba još uvijek tragaju, dok im državne vlasti u Srbiji i dalje ne žele pomoći pronaći njihove ostatke.

Napadi naređeni iz Srbije

„Naredbe o diskriminaciji su došle direktno iz Beograda.“, naveo je pri tom Philippe Sands, pravni stručnjak u hrvatskom timu, opisujući suradnju Jugoslavenske narodne armije (JNA), srbijanskih dobrovoljaca i milicije tzv.SAO Krajine u etničkom čišćenju genocidnih razmjera.

Hrvatski tim na suđenju u Hagu
Hrvatski tim na suđenju u Hagu
„U iduća tri dana čuti ćete niz iskaza svjedoka u vezi dokaznog materijala.“, poručio je sucima najavljujući svjedočenja koja će se objaviti javnosti tek nakon dovršetka postupka 1.travnja ove godine.

Iz hrvatskog tima je poručeno sucima, kako iskazi svjedoka neće biti ugodni, ali da će se raditi o oglednim primjerima zločina protiv hrvatskog stanovništva.

Britanski profesor prava Sands je naveo niz primjera ratnih zločina protiv civila isključivo zbog njihove nacionalnosti, nabrajajući slučajeve ubojstava, rasprostranjenih silovanja žena i muškaraca te nezakonitih zatočavanja u logore u Srbiji i pobunjenom području Hrvatske.

Kao i prvog dana argumentacije pri tom su suci upućeni na niz nalaza drugog haškog suda – Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), poput primjerice u slučaju protiv Milana Martića, jednog od vođa pobune u Kninu.

Pokazujući kartu pobunjenog područja u Hrvatskoj, Sands je istaknuo kako se to tamo nije dogodilo slučajno, budući da se radilo o rubnom dijelu kojeg je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević i drugi sudionici udruženog zločinačkog poduhvata željeli etnički očistiti od građana hrvatske nacionalnosti te pripojiti Velikoj Srbiji.

„ICTY je našao da je krajinska vlada, uključujući Milana Martića i Milana Babića – tražili i primali značajnu financijsku, vojnu i logističku pomoć iz Srbije.“, istaknuo je Sands govoreći pri tom o vojnim i policijskim srbijanskim organizacijama.

Hrvatsko stanovništvo izbrisano, objekti uništeni

Osim o rasprostranjenim napadima na hrvatske civile, odvjetnik Sands je govorio i o uništavanju gradova, sela i vjerskih objekata kako bi pokazao razmjere genocida.
Srpske genocidne radnje bile su usmjerene na gradove, sela i područja na kojima žive Hrvati u Hrvatskoj.

„Posljedice razaranja još su uvijek vidljive.“, naveo je Sands opisujući suradnju u napadima na hrvatska mjesta - JNA, dobrovoljačkih i paravojnih jedinica iz Srbije te krajinske milicije.

„Stanovništvo je bilo natjerano da ode, oni koji su ostali bili su ubijeni ili prebijeni, javna imovina i njihove kuće bili su opljačkani i uništeni.“, naveo je pri tom neke od zaključaka sudaca iz slučaja protiv Milana Martića. Također Sands je spomenuo i uništavanje vjerskih objekata, kao i hrvatskih groblja kako bi se što više uništili tragovi njihovog obitavanja na zauzetom području.

Hrvatski pravni tim će u nastavku suđenja opisati reprezentativne slučajeve zločina u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, Banovini, Lici i Dalmaciji – najteže ratom pogođenim područjima. Zbog ograničenog vremena u središtu dokaznog postupka govoriti će se najviše o mjestima kao što su Vukovar, Lovas, Saborsko i Škabrnja.

U utorak popodne čuti će se iskazi prvih od ukupno 12 svjedoka koje hrvatski tim namjerava izvesti. Srbija će pak izvesti njih 8 tijekom izvođenja dokaza u svojoj protutužbi za genocid nad građanima srpske nacionalnosti prilikom akcije Oluja 1995.godine, kojom je Hrvatska povratila zauzeto područje.
  • Slika 16x9

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG