Dostupni linkovi

Lustracija u Makedoniji prerasla u politički obračun


Državni arhiv Makedonije, ilustracija
Državni arhiv Makedonije, ilustracija
Zakon o lustraciji u Makedoniji je stupio na snagu 2008. godine, a dopunjavan je u 2009. i 2011. godine. Prevashodni cilj celog postupka u Makedoniji je bio – očistiti društvo od ljudi koji su sarađivali s tajnim službama, a danas obavljaju neku od javnih funkcija. Iako su postigli najviše na Balkanu, Makedonci su prvobitnu nameru pretvorili u politički obračun između vladajućih i opozicionih partija.

U proteklih nekoliko godina Komisija za lustraciju je proglasila za saradnike tajnih službi ranijeg predsednika Ustavnog suda, lidera jedne manje opozicione partije, penzionisanog sudiju, jednog profesora na Fakultetu za dramske umetnosti, a za nekoliko drugih postupak je u toku.

Pre oko dve nedelje, Ustavni sud je ukinuo 12 odredbi iz Zakona za lustraciju, tako da se ovim procesom može obuhvatiti samo period do 1991. godine i neće se lustrirati raniji funkcioneri, političke partije, verske organizacije, udruženja građana, nevladine organizacije, novinari, advokati i medijator.

Nakon ove odluke, vladajuće partije su kritikovale Ustavni sud, optužujući da je ovo telo produžena ruka opozicije. Mediji su špekulisali da će za nekoliko meseci ovaj zakon proći jer nekolicini sudija ističe mandat, a očekuje se da će vlasti postaviti svoje ljude u Ustavnom sudu.

Sednica Komisije za lustraciju, arhiv
Sednica Komisije za lustraciju, arhiv
Vladajuća VMRO DPMNE je ovih dana dostavila Sobranju novi predlog Zakon o lustraciji, koji, između ostalog, predviđa da se period lustracije produži do 2006. godine, da imena špijuna budu javno objavljena, kao i da se proveravaju osobe koje su se obogatile u procesu privatizacije preduzeća sa društvenim kapitalom.

Ipak, univerzitetski profesor Bajram Položani, raniji član Ustavnog suda, smatra da je Sud dao veoma ozbiljne argumente zašto ukida te odredbe, pa je zato malo verovatno da će i u promenjenom sastavu doneti drugačiju odluku, ukoliko novi Zakon sadrži iste odredbe.

„Očekuje se, dolaskom novih sudija, posle ovih partijskih prepucavanja o kadrovskom sastavu Suda, da bi Ustavni sud mogao promeniti sudsku praksu o određenom rešenju, ali to se teško može dogoditi”, ocenjuje Bajram Položani.

Nemoralan predlog

Položani kaže da je neustavna i predložena odredba o javnom objavljivanju imena saradnika tajnih službi jer je cilj Zakona da se spreče ovi ljudi da dođu na javnu funkciju, a ne da se oni žiguju:

„Šta ja imam od toga ako saznam da me je neko špijunirao pre 20 godina i da sada ceo svet zna da me je neko špijunirao, kada je u pitanju sistem u kome se živelo. Dovoljno je da taj čovek ne može ponovo doći na javnu funkciju, da ne bude u mogućnosti da to zloupotrebljava.”

Sličan stav ima i predlagač aktuelnog Zakona za lustraciju, Stojan Andov, prvi predsednik Sobranja u nezavisnoj Makedoniji. On kaže da su prilikom donošenja Zakona uzimali u obzir i tip lustracije sa objavljivanjem imena saradnika, kao što je u Bugarskoj, ali je ta opcija bila odbačena.

„Nismo nameravali da kopamo mnogo unazad jer smo smatrali da naš zakon treba biti instrument demokratizacije društva, a ne osveta ili kazna. Nama je bilo važno da gledamo samo napred, da se saradnici tajnih službi ne mogu infiltrirati na javnim funkcijama, da ih ne bude među kandidatima koji bi bili izabrani”, kaže Stojan Andov.

Opozicione partije su ocenile da je novi predlog Zakona nemoralan i da je to pokušaj vlasti da nastavi borbu sa neistomišljenicima.

Ovim predlogom vlasti nastavljaju da se konfrontiraju sa Ustavnim sudom, negirajući njegove odluke, čime se produbljuju podele u društvu i podriva se ustavni poredak države, smatra opozicija.
XS
SM
MD
LG