Dostupni linkovi

Građani Srbije se okreću Rusiji zbog evropskih kriza


Posteri u Beogradu protiv ulaska u EU, 2013.
Posteri u Beogradu protiv ulaska u EU, 2013.

Građani Srbije preispituju svoju posvećenost evropskim integracijama i orijentaciji ka Zapadu i sve više iskazuju svoju povezanost sa Rusijom. Tako govore rezultati nove ankete koju je u utorak objavio istraživački centar Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

Od ukupnog broja ispitanih građana, 50 odsto je kazalo da bi glasali protiv članstva ili bili suzdržani na referendumu o članstvu Srbije u EU. Kada su upitani zašto se protive članstvu, 35 odsto ih je reklo da ne veruju u vrednosti koje donosi EU, a 32 odsto je kazalo da nakon iskustva Grčke i Španije ne veruju da bi članstvo donelo išta dobro. Nadalje, 51 odsto građana Srbije smatra da je EU preskupa, dok 41 odsto povezuje ulazak u EU sa gubitkom suvereniteta i nezavisnosti.

Ispostavlja se, dakle, da građani Srbije i dalje nisu uvereni da će imati vidljive beneficije od članstva u EU, jer samo dvanaest odsto ispitanih veruje da će to pozitivno uticati na njihove živote, dok 45 odsto smatra da neće videti nikakve beneficije.

U svetlu nejasnih stavova prema EU, građani Srbije se okreću drugim partnerima koji će garantovati njihovu nezavisnost i ekonomski napredak, a među glavnima je – Rusija.

Naime, čak 94 odsto građana Srbije smatra da je u interesu Srbije da održi jake veze sa Rusijom, u poređenju sa 71 odsto koji to govore za EU i 65 odsto koji smatraju da su jaki odnosi sa Sjedinjenim američkim državama u interesu Srbije. Zanimljiv je i podatak da 36 odsto ispitanika veruje – pogrešno – da je Rusija najveći donator Srbiji. Upitani zašto smatraju Rusiju najvećim braniocem njihovih interesa, 48 odsto učesnika ankete je navelo strateški balans (odupiranje Zapadu, istorijske veze, odbrana Kosova), 29 odsto ekonomske razloge (izvoz, energenti, investicije), dok se 23 odsto opredelilo za kulturu (određujući Ruse kao svoju pravoslavnu braću).

„Istorijske i kulturne veze su često navodile Srbiju da se okrene Istoku“, objasnio je Jan Surotchak, direktor IRI-ja za Evropu i dodao da nedavni okret Srbije od Evrope i prema Rusiji uzrokuje veliku zabrinutost.

Kako je istakao, Srbija je bliže nego ikad pridruživanju EU, gde će imati koristi od vladavine prava, investicija i pristupa tržištu, kao i poštovanja ljudskih prava koje će obogatiti živote građana i učiniti ih sigurnijima.

“Istovremeno, Rusija narušava međunarodno pravo, destabilizuje vlade i narušava ljudska prava od Ukrajine, do Sirije i do Balkana“, upozorava Surotchak, sugerišući da, kako postoji rizik udaljavanja Srbije od Zapada, Washington i Brisel moraju povećati svoje napore u regionu da bi osigurali njegov ostanak na demokratskom putu.

„Nastavak pružanja podrške bi pokazao građanima Srbije da najbolja šansa za prosperitet i otvorenost leži u evro-atlantskim integracijama, kao i da nudi bolju alternativu uplitanju Rusije“, zaključio je direktor IRI-ja za Evropu.

Priredila D.F

XS
SM
MD
LG