Dostupni linkovi

logo-print

Sprema se novi bunt poljoprivrednika u BiH


Sa prošlogodišnjeg protesta poljoprivrednika.

Sa prošlogodišnjeg protesta poljoprivrednika.

Ukoliko se ne promijeni odnos izvršnih vlasti prema primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, predstavnici poljoprivrednika iz oba entitata najavili su masovne proteste u septembru, blokade graničnih prijelaza i carinskih terminala.

Na ovo ih je, poručuju, natjerala aktuelna vlast zbog čije pasivnosti većina proizvoda u BiH ni danas nema izvozni broj, dok se istovremeno dopušta uvoz i mesa bolesnih životinja. Sve to značajno utiče na prihode posebno manjih poljoprivrednih gazdinstava, koja danas jedva preživljavaju.

Dobroslav Vukmić iz Ljubuškog vlasnik je desetak hektara zemljišta i veliki proizvođač mladog krompira. Ni ove godine nije ušao u program poticaja koje dodjeljuje federalno Ministarstvo poljoprivrede. I prije njegovog krompira, na tržištu se pojavio jeftiniji, uvozni, čime je gazdinstvo Vukmić, od čijih prihoda živi desetak porodica, pretrpjelo velike štete. No to nije ništa novo kada je u pitanju BiH. Baviti se poljoprivredom u ovoj zemlji ponekad graniči sa ludošću, dodaje Vukmić:

„Mi smo izračunali da mene ulazne cijene izađu negdje 40, 45 feninga, a ove vam godine vam je cijena mladoga krompira bila 25 feninga. Zamislite bilo koju proizvodnju - coca-cole, televizira itd. - da unaprijed čovjek proizvodi, a zna da će jedno 30 posto raditi u minusu. Znači da bi svaka ta firma bankrotirala. Ja kažem da smo mi poljoprivrednici čudo - jer mi i dalje se snalazimo, izvlačimo neke novce u novu proizvodnju i nadamo se nečemu.“

Iako su ove godine poticaji povećani za oko 12 miliona eura, manja poljoprivredna dobra novac je zaobišao. S druge strane, značajno je uvećana stavka tzv. ostali poticaji, a koja je omogućila resornom ministru da distribuira značajna novčana sredstva prema vlastitim kriterijima.Vukmić dodaje:

„Poticaji se dijele netransparentno. Novci najmanje idu u proizvodnju. Što je najžalosnije, mi smo ove godine dobili 24 miliona više novaca na papiru, a u prizvodnju će ići manje nego lani.“

To da novac najmanje ide u proizvodnju, potvrđuje i reklama koja se svakodnevno emituje u elektronskim medijima, a na kojoj resorni ministar poljoprivrede u Federaciji BiH Jerko Ivanković Lijanović propagira da se kupuje domaće. Ništa ne bi bilo čudno da taj isti ministar nije jedan od vlasnika istoimene mesne industrije i što je još važnije - jedan od osnivača stranke „Radom za boljitak“, a da su se spotovi pojavili dva mjeseca prije izbora:



Bez prava na kredite

U odnosu na 2006. godinu, u BiH je danas manje od polovine zasijanih oranica, što je najbolji pokazatelj koliko se štiti primarna poljoprivredna proizvodnja. Osim što ne mogu računati na poticaje, poljoprivrednici nemaju pravo ni na kredite razvojnih banaka jer su oni, po pravilu, osigurani za velike komplekse. Poseban problem predstavlja prekomjeran uvoz, dok istovremeno većina bh. poljoprivredenih proizvođača ni danas nema izvozni broj koji im garantira izvoz u zemlje EU.

"Najvjerovatnije nećemo dobiti izvozne brojeve do 1. janura, a 1. janura - evo na primjeru mlijeka koje izvozimo u Hrvatsku, imamo s njima tu egal bilans - nama će ostati u BiH 50 miliona litara mlijeka. Od 50 litara miliona mlijeka mi ćemo ugroziti 20.000 seoskih domaćinstava u BiH. Ne pričamo sad o drugim proizvodnjama, o krompiru, o mesu“, kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika i stočara RS.

Ilustracija

Ilustracija

Usorac dodaje i kako se degradiranje veterinarskih instituta i ustanova značajnim smanjenjem finansiranja direktno odražava na mjere i kontorolu uvoza, što je u BiH svedeno na alarmantno nizak nivo. Podsjeća na primjer leukoznih goveda iz Republike Hrvatske, čiji je uvoz bio zabranjen u svim zemljama EU:

„2.800 goveda, niko ne zna broj - ali smo uzeli uzorke sa jednoga kamiona, i nezakonito, i utvrdili leukozu, i niko je nije pobio. I Hrvatska je objavila leukozu, veterinarski ured EU je objavio leukozu u Hrvatskoj i 2.860 goveda je ušlo od tada u BiH. Koliko leukoznih - niko ne zna. Koliko je svinja zaraženo svinjskom kugom - niko ne zna, jer mi nemamo kontrole granice.“

Ono što cijelu priču usložnjava je činjenica da samo na području Federacije BiH postoji preko 980 udruženja koja su vezana za poljoprivredu, što je, dodaje Mehmed Nikšić iz Udruženja poljoprivrednika Federecije, aktuelnim vlastima često opravadanje kako među poljoprivrednicima jednostavno nemaju ravnopravnog partnera. No ovo bi se uskoro moglo promijeniti jer su entiteska udruženja spremna na formiranje jednistvene poljoprivrdene komore na nivou BiH.

„Svakako nećemo dozvoliti, mi koji vodimo tu populaciju, da budemo instrument politike. Nijedna politička opcija neće s nama upravljati. Ne želimo biti pripadnici bilo koje političke opcije. I koja god politička opcija koja bude na vlasti, ako ne bude radila i slušala glas proizvođača, bićemo redovno opozicija bilo ko da je na vlasti“, naglašava Mehmed Nikšić.

„Mi tražimo da se svih šest lidera stranaka izjasni precizno da li žele zaštititi državu BiH, ili ne žele. Ako ne žele, onda ju mi štitimo. Mi im dajemo šansu da je oni zaštite. Pošteno“, navodi Vladimir Usorac.

O svim problemima poljoprivrednici očekuju konkretne odgovore vladajuće šestorke, jer u BiH, kako poručuju, institucije odavno nisu nadležne. Ukoliko odgovori izostanu, najavlju vruću jesen, proteste i blokade - od kojih ovaj put neće odustati.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG