Nekoliko hiljada bh. građana zainteresovano je za posao njegovatelja u Njemačkoj. Mjesta za sada, kažu u Agenciji za rad i zapošljavanje, ima za 500 osoba.
Svakodnevno na adresu Agencije pristigne stotinjak zahtjeva za ovaj posao u Njemačkoj. Vijeće ministara BiH dalo je saglasnost da Agencija za rad i zapošljavanje BiH potpiše sporazum sa njemačkom Saveznom agencijom za rad. Šta će to značiti za bh. radnike, objašnjava Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
„Za sada je poznato da će naši ljudi tamo biti osigurani, znači, imaće zdravstvenu zaštitu, penzionu zaštitu, zaštitu na radu. Neće moći biti u podređenom položaju u odnosu na domaće radnike. Dogovorili smo kroz ovaj sporazum i to da će poslodavac morati da, po nekim svojim akterima, nađe smještaj za naše radnike. Interesovanje je veliko, kako ljudi sa biroa, tako i ljudi koji rade. Interesuju se kakvi su uslovi rada u Njemačkoj.“
Samir Zuko iz Agencije za rad i zapošljavanje očekuje da će sporazum što prije biti potpisan.
„Zato što određen broj ljudi koji je već na radu u SR Njemačkoj po osnovu projekta koji je na snazi već dvije godine – ljudi iz Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona – da se ne bi vraćali nazad, da mogu nastaviti dalje. Dakle, da rade gore, lijepo bi bilo da se to potpiše, tako da oni mogu produžiti svoju boravišnu dozvolu po osnovu rada. Mi idem s tom namjerom da to uradimo.“
Tradicionalno, bh. radnici posao nalaze u Sloveniju. Krajem prošle godine evidentirano je oko 16 hiljada izdatih radnih dozvola bh. građanima. Agencija je potpisala Sporazum o zapošljavanju sa Slovenijom, koji je stupio na snagu 1. marta ove godine. Prema ovom sporazumu, svi slovenski poslodavci koji žele uposliti radnike iz Bosne i Hercegovine moraju se obratiti Zavodu za zapošljavanje Republike Slovenije. Međutim, Boris Pupić objašnjava razloge zbog kojih bh. radnici, ipak, ne bi mogli dobiti posao u Sloveniji.
„Po nas je u ovom trenutku nepovoljno to što je najveći broj radnika bio zaposlen u građevinskoj industriji, da je to sektor koji je danas u možda najvećoj ekonomskoj krizi i u Sloveniji, da su njihove najveće firme u tom sektoru u stečaju. Možemo slobodno reći da sigurno ove godine neće biti tako velika potražnja za našim radnicima u Sloveniji, ne iz razloga što to poslodavci u Sloveniji ne bi željeli, već zato što je i veliki broj Slovenaca ostao bez posla i najvjerojatnije da neće biti tako lako dobiti radnu dozvolu za rad u Sloveniji – zbog velikog broja domaćeg kadra na njihovim biroima za zapošljavanje.“
Upravo ove riječi potvrđuje i slučaj Huseina Beganovića, koji je godinama radio u Sloveniji na građevini. Firma je otišla pod stečaj, a imaju oko dvije godine neuplaćenog radnog staža. Beganović, kao radnik i kao državljanin Bosne i Hercegovine, traži zaštiu svoje matične države.
„Ti ljudi nisu imali sa bh. strane zaštite. Nama je garantovala država da će poslove davati država, a ulaznu vizu firma, a firma ni jednom nije dala ulaznu vizu. Znači, država je preuzela odgovornost na sebe.“
Za radnu snagu iz Bosne i Hercegovine zainteresovan je i Katar i Austrija. U Agenciji za rad i zapošljavanje nadaju se da će uskoro biti potpisan sporazuma sa ovim zemljama. Upozoravaju građane da budu oprezni, jer se objavljuju lažni oglasi za poslove u inostranstvu.
Bh. građani najviše su zainteresovani za rad u zemljama Evropske unije, a Boris Pupić objašnjava koja zanimanja su najtraženija u inostranstvu.
„Nekom analizom dosadašnjih oglasa koje smo mi imali, najtraženija zanimanja su bila VKV i KV spreme, odnosno radnici vezani za građevinski sektor, ugostiteljstvo i turizam. Najmanje ponuda je bilo za visoku stručnu spremu, iz razloga što visoko obraznovani kadrovi najčešće sami odlaze na rad u te države, samoinicijativno traže poslodavce, a to su ljudi kojima je najčešće i najmanje potrebno posredovanje u zapošljavanju.“
Svakodnevno na adresu Agencije pristigne stotinjak zahtjeva za ovaj posao u Njemačkoj. Vijeće ministara BiH dalo je saglasnost da Agencija za rad i zapošljavanje BiH potpiše sporazum sa njemačkom Saveznom agencijom za rad. Šta će to značiti za bh. radnike, objašnjava Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
„Za sada je poznato da će naši ljudi tamo biti osigurani, znači, imaće zdravstvenu zaštitu, penzionu zaštitu, zaštitu na radu. Neće moći biti u podređenom položaju u odnosu na domaće radnike. Dogovorili smo kroz ovaj sporazum i to da će poslodavac morati da, po nekim svojim akterima, nađe smještaj za naše radnike. Interesovanje je veliko, kako ljudi sa biroa, tako i ljudi koji rade. Interesuju se kakvi su uslovi rada u Njemačkoj.“
Samir Zuko iz Agencije za rad i zapošljavanje očekuje da će sporazum što prije biti potpisan.
„Zato što određen broj ljudi koji je već na radu u SR Njemačkoj po osnovu projekta koji je na snazi već dvije godine – ljudi iz Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona – da se ne bi vraćali nazad, da mogu nastaviti dalje. Dakle, da rade gore, lijepo bi bilo da se to potpiše, tako da oni mogu produžiti svoju boravišnu dozvolu po osnovu rada. Mi idem s tom namjerom da to uradimo.“
Tradicionalno, bh. radnici posao nalaze u Sloveniju. Krajem prošle godine evidentirano je oko 16 hiljada izdatih radnih dozvola bh. građanima. Agencija je potpisala Sporazum o zapošljavanju sa Slovenijom, koji je stupio na snagu 1. marta ove godine. Prema ovom sporazumu, svi slovenski poslodavci koji žele uposliti radnike iz Bosne i Hercegovine moraju se obratiti Zavodu za zapošljavanje Republike Slovenije. Međutim, Boris Pupić objašnjava razloge zbog kojih bh. radnici, ipak, ne bi mogli dobiti posao u Sloveniji.
„Po nas je u ovom trenutku nepovoljno to što je najveći broj radnika bio zaposlen u građevinskoj industriji, da je to sektor koji je danas u možda najvećoj ekonomskoj krizi i u Sloveniji, da su njihove najveće firme u tom sektoru u stečaju. Možemo slobodno reći da sigurno ove godine neće biti tako velika potražnja za našim radnicima u Sloveniji, ne iz razloga što to poslodavci u Sloveniji ne bi željeli, već zato što je i veliki broj Slovenaca ostao bez posla i najvjerojatnije da neće biti tako lako dobiti radnu dozvolu za rad u Sloveniji – zbog velikog broja domaćeg kadra na njihovim biroima za zapošljavanje.“
Upravo ove riječi potvrđuje i slučaj Huseina Beganovića, koji je godinama radio u Sloveniji na građevini. Firma je otišla pod stečaj, a imaju oko dvije godine neuplaćenog radnog staža. Beganović, kao radnik i kao državljanin Bosne i Hercegovine, traži zaštiu svoje matične države.
„Ti ljudi nisu imali sa bh. strane zaštite. Nama je garantovala država da će poslove davati država, a ulaznu vizu firma, a firma ni jednom nije dala ulaznu vizu. Znači, država je preuzela odgovornost na sebe.“
Za radnu snagu iz Bosne i Hercegovine zainteresovan je i Katar i Austrija. U Agenciji za rad i zapošljavanje nadaju se da će uskoro biti potpisan sporazuma sa ovim zemljama. Upozoravaju građane da budu oprezni, jer se objavljuju lažni oglasi za poslove u inostranstvu.
Bh. građani najviše su zainteresovani za rad u zemljama Evropske unije, a Boris Pupić objašnjava koja zanimanja su najtraženija u inostranstvu.
„Nekom analizom dosadašnjih oglasa koje smo mi imali, najtraženija zanimanja su bila VKV i KV spreme, odnosno radnici vezani za građevinski sektor, ugostiteljstvo i turizam. Najmanje ponuda je bilo za visoku stručnu spremu, iz razloga što visoko obraznovani kadrovi najčešće sami odlaze na rad u te države, samoinicijativno traže poslodavce, a to su ljudi kojima je najčešće i najmanje potrebno posredovanje u zapošljavanju.“
