Dostupni linkovi

logo-print

Spor oko groblja u Dinošama: Pitanje zemlje ili vjerska netrpeljivost


Katolička crkva uz groblje u mjestu Dinoše

Katolička crkva uz groblje u mjestu Dinoše

Drama u mjestu Dinoše nadomak Podgorice okončana je u četvrtak oko ponoći intervencijom policije koja je čitav dana razdvjala građane albanske nacionalnosti, koji su bili na ivici sukoba zbog spora oko korišćenja mjesne kapele. Tek upotreba pendreka omogućila je porodici da unese kovčeg sa pokojnicom iz obližnjeg sela nastanjenog katolicima, čije je tijelo dopremeljeno iz Amerike, a čemu su se žestoko protivili lokalni mjestani islamske vjeroispovijesti.

Snimci mase okupljene u četvrtak oko katoličke crkve u mjestu Dinoše, koju podijeljenu u dva tabora razdvaja kordon policije, dok porodica čeka njihov dogovor kako bi u kapelu unijela kovčeg sa pokojnicom i počela da prima saučešće, manje su ličili na stvarnost a više na sekvence filmova čuvenog reditelja Živka Nikolića, koji je duboko ponirao u mentalitet i običaje u Crnoj Gori.

Kako je odmicao dan tenzije su rasle, pošto žitelji Dinoše islamske vjeroispovijesti nipošto nijesu pristajali da svojim katoličkim komšijama iz Zatrijepča dozvole da primaju saučešće za pokojnicom čije je tijelo dopremeljeno čak iz Amerike.

U pokušaju da smiri strasti i nađe rješenje na lice mjesta otišao je sam ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, dok su jake policijske snage razdvajale dvije strane od kojih je svaka imala svoje argumente zašto neće da popusti.

Mještani Dinoše muslimani pozivali su se na raniji dogovor da na lokalnom groblju počivaju samo Dinošani, a da se stanovnici okolnih sela sahranjuju i žale u njihovom mjestu. To je izazvalo oštar revolt komšija Malisora:


U pomoć je pozvan i podgorički gradonačelnik Miomir Mugoša koji je, kako tvrde mještani Dinoše koja je dio gradske opštine Tuzi, dozvolio da eskalira problem koji je počeo još u januaru sličnim incidentom.

Situacija se ponovila i u martu kada je katolička porodica Vučinaj iz Pikalja saučešće za pokojnikom primala na putu, dok su neke bile prinuđene da pogrebne ceremonije priređuju pod šatorom.

"Ne može glavni grad niti bilo ko drugi dozvoljavati ili nedozvoljavati da se negdje neko sahrani. Ponavljam da smo imali u vidu običaje i dogvoore koji su bili kada je u pitanju taj lokalitet i to groblje katoličko u MZ Dinoša. To je krajnji primitivizam i to je anticivilizacijski i to je neshvatljivo za bilo koje živo biće danas na ovom prostoru", kaže gradonačelnik Miomir Mugoša.

Šta je suština nemilih scena iz Malesije ? Da li je samo riječ o zapetljanom komunalnom problemu sa gotovo bizarnim posljedicama ili se iza svega pomalja tinjajuća vjerska netrpeljivost nesvojstvena tom kraju i multietničkom i multikonfesionalnom karakteru Crne Gore?

Istoričar iz Malesije Vaselj Camaj događaje više tumači kao posljedicu inaćenja dvije grupe nego kao izraz sukoba pripadnika dvije relligije:

"Albancima je mnogo važnija ta etnička krv koja je bratstvenička, nego što je vjera. Vjeru prihvataju kao nešto personalno. Međutim, vjera je uvijek mogućnost da se sa strane to zloupotrebljava, a ja mislim da se to negdje u nekoj tuđoj kuhinji priprema. Odakle to dolazi meni nije jasno, ali normalno da je ovo područje podložno da da bi se napravio nekakav incident koji odgovara naravno svima onima kojima ne odgovara ni vaša Slobodna Evropa, ni slobodno društvo ovdje u Crnoj Gori i u region", ocjenjuje Camaj.

Politikolog iz Ulcinja Dritan Abazović kaže da ne treba bježati od činjenice da u Malesiji postoje tenzije koje su vjerske naravi ali misli da su uvijek podizane iz nekog političkog razloga:

"Mislim da ovaj problem ne služi na čast nikome i stvara veoma loš imidž o inače mirnom kraju kao što je Malesija", kaže Abazović.

Oba naša sagovornika uvjerena su u to da će Albanci iz Malesiji smoći snage da riješe problem.

"Siguran sam da će i građani sami smoći snage da nekako riješe taj problem, ali da svakako treba da se čuje i profesionalno tumačenje države, da se jasno kaže ko ima pravo pristupa, ko može tamo ići, čije je to vlasništvo. To bi se moglo napraviti u roku od 10 dana. Međutim, ja vidim da nema volje države da interveniše", ističe Vaselj Camaj.

"Vjerska netrpeljivost postoji i ona oslikava naše društvo i sve ono što se dešavalo kroz tranziciju. Ali u svakom slučaju mislim da postoje zloupotrebe u tom smislu i da oni ljudi koji to rade zaista treba da shvate da griješe i da to nije put u jednu bolju i kvalitetniju budućnost nego put u sunovrat jednog društva koji mi po svaku cijenu želimo da izbjegnemo", poručuje Dritan Abazović.

Poslije cjelodnevinih tenzija u Dinošama u petak je mirno. Pet osoba je povrijeđeno u sukobu Albanaca, muslimana i katolika, od čega i dva policajca koji su razdvajali sukobljenje strane. Intervencijom policije omogućena je pogrebna ceremonija, ali mještani strahuju da će se slične stvari ponavljati i ubuduće.

"Brane teritoriju"

Na katoličkom groblju u srcu Dinioše, dominantno nastanjenog muslimanima, u petak ujutro je bilo mirno. Nema komšija muslimana koji su u četvrtak blokirali prilaz crkvi.

Bratstvo Ljuljđuraj u petak prima saučešće za pokojnicom čije je tijelo dopremljeno iz SAD-a i u četvrtak kasno uveče, poslije cjelodnevnih tenzija, pregovora i na kraju intervencije policije, smješteno u kapelu.

Oko groblja jedan policijsko vozilo i par policajaca, a na groblju zatičemo Albance katolike, bliže i dalje rođake pokojnice, koji različito vide pozadinu sukoba oko korišćenja seoske kapele. Bivši predsjednik mjesne zajednice i odbornik u Skupštini Podgorice Kolja Ljuljđuraj revoltiran je ponašanjem komšija:

"Na žalost, u 21. vijeku neko može da vam dođe ovdje i da država treba mene da brani ili da mi obezbijedi put da dođem do crkve ili do džamije", kaže Ljuljđuraj.

Ljuljđuraj ne želi da vjeruje da je pozadina sukoba vjerske prirode i nada se da tenzije podignute od početka godine, neće imati dublje posledice:

"Valjda nijesmo došli do toga da je sve ovo na vjerskoj osnovi. Apelujem na sve ljude, bez obzira koej vjere ili nacije bili, da znaju da je Crna Gora mala, višenacionalna je, viševjerska i to je jedno bogatstvo za Crnu Goru, ali i za bilo koju državu.Ja i dalje vjerujem da ima dobre ljude i vjerujem da ovo neće dovesti do bilo kakvih posljedica."

Prentaš Ljuljđuraj, dok nam pokazuje nadgrobne ploče katolika iz 19 vijeka i ostatke zidina viševjekova stare crkve, priča nam da za svoje 73 godine ne pamti da su komšije ometale sahrene i branile prilaz groblju i crkvi. Prentaš je kategoričan da je riječ o sukobu na vjerskoj osnovi:

"To su moji vršnjaci sa kojima sam se podigao i družio tokom djetinjstva. Ovo je Bogu za plakati. Razlog je što oni neće da vide krst i to je to. To je sve na vjerskoj osnovi, ništa drugo. Mi katolici im nijesmo smetali još, niti ćemo im smetati. Mi ćemo da tražimo svoja prava."

Prentašev prezimenjak Hilja kaže da problem datira već 15 godina, od kada je podignuta nov crkva i prošireno groblje. On sukob pripisuje sporu oko zemlje i strahu komšija muslimana da se groblje ne proširi na njihovu zemlju koju pokušavaju povratiti restitucijom:

"Sudimo se sa državom za ovu teritoriju i mi tražimo povraćaj zemljišta i zato oni brane ovu teritoriju. Ne brane oni groblje, ali brane teritoriju i sada imaju problem zbog toga što misle da će se groblje proširiti i da će ovdje biti glavno groblje", tvrdi Hilja Ljuljđuraj.

Blokiranje prilaza seoskoj kapeli u četvrtak je treći takav slučaj od početka godine. Pojedine porodice su nedavno bile prinuđene da saučešće primaju pod šatorom i pored puta. Mještani katolici nam kažu da je dogovor oko sahrane postignut i da će pokojnica biti sahranjena na drugom groblju.

Svi se nadaju da država ubuduće neće morati da interveniše u sličnim situacijama.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG