Dostupni linkovi

logo-print

Spor Crne Gore i Hrvatske: Dogovor ili međunarodni sud


Prevlaka

Prevlaka

Iako je od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. kojim je okončan rat na jednom dijelu područja bivše Jugoslavije prošlo više od dvije decenije, Crna Gora i Hrvatska još uvijek nijesu razriješile, vjerovatno jedini, ali istovremeno krupan spor – međusobno razgraničenje na Prevlaci kod Herceg Novog.

Jedno od mogućih rješenja je međunarodni sud, ali hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović apeluje da se rješenje još jednom potraži razgovorom.

Milo Đukanović

Milo Đukanović

Predsjednik Vlade Crne Gore, Milo Đukanović je, reagujući na poziv na obnovu dijaloga u vezi sa spornom granicom na Prevlaci, koji je uputila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, rekao da su vrata Crne Gore širom otvorena za sva rješenja koja će unaprijediti dobrosusedske i prijateljske odnose dvije države.

„Za Crnu Goru su sve opcije otvorene. Ja sam u više navrata, tokom mandata više hrvatskih vlada u prethodnom periodu, inicirao razne modele rješavanja, uključujući i dogovor. U jednoj fazi se činilo da je realnije dogovorom, a kasnije Hrvatska je predlagala da to ipak učini putem arbitraže. Kada je Crna Gora u pitanju, naša vrata su zaista otvorena da to riješimo na način koji će pospješiti dobrosusjedstvo i prijateljstvo, bez obzira koja će forma rješavanja biti“, rekao je Đukanović.

Predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović smatra da bi Crna Gora i Hrvatska, prije odlaska na međunarodnu arbitražu trebalo još jednom da pokušaju dogovorom da riješe spor u vezi sa Prevlakom.

"Smatram da bi trebalo trebalo pokušati doći do utvrđivanja zajedničke državne granice naposrednim dogovorom i sklapanjem ugovora o granici prije nego odlučimo da ovo pitanje iznesemo pred neko međunarodno pravosudno tijelo", rekla je Grabar Kitarović u intervjuu Vijestima.

Hrvatska predsjednica, međutim, ističe da se mora poći od međunarodno-pravnog načela poštovanja bivših republičkih granica što su, kako je rekla, prihvatile obje države u svojim temeljnim dokumentima.

"O izlaženju pred neko međunarodno tijelo, bilo Međunarodni sud, bilo arbitražu, takođe bi se trebalo usaglasiti", rekla je Grabar Kitarović, ocijenivši da je od uspostavljanja privremenog režima prošlo previše vremena.

Kolinda Grabar Kitarović

Kolinda Grabar Kitarović

"Mislim da smo dovoljno zreli da se ovo pitanje riješi u duhu dobrosusjedskih odnosa i prijateljstva", zaključila je Grabar Kitarović.

Premijer Milo Đukanović je uvjeren da su obije države čvrsto opredijeljene za rješavanje jedinog spora na način koji neće opteretiti međusobne odnose.

„Zadovoljni smo, kao i hrvatska strana, što danas između dvije države nema pitanja koja bi nas svađala ili udaljavala. Imamo jedno pitanje preostalo iz prethodnog perioda disolucije ex Jugoslavije i spremnost obije strane da to riješimo na civilizovan način koji neće opteretiti naše buduće odnose, već naprotiv, pospješiti naše dobrosusjedstvo i prijateljstvo.“

Podsjetimo. Nakon ratnih sukoba, Prevlaku su preuzele Ujedinjene nacije čiji su posmatrači na tom području ostali do 2002. godine kada je utvrdjen Privremeni protokol o Prevlaci po kom Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva koji gleda prema Boki proglašen ničijim morem.

U medjuvremenu su se predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović i tadašnji hrvatski premijer, Ivo Sanader dogovorili da otvoreno pitanje razgraničenja na području Prevlake kod Herceg Novog bude riješeno pred Medjunarodnim sudom pravde u Hagu, ali je status quo zadržan do danas.

Uprkos opredjeljenosti obije strane da spor u vezi sa Prevlakom ne postane razlog kvarenju dobrih odnosa, povremeno je, ovim povodom, na relaciji Podgorica – Zagreb ipak dolazilo do varnica.

Tako je prije oko godinu i po, tadašnji hrvatski premijer Zoran Milanović rekao da je Crna Gora markirala neka područja za istraživanja nafte i gasa koja su, kako je naveo, hrvatska. S druge strane, crnogorski MIP je Hrvatskoj uputio prigovor jer su, kako je saopšteno, mape koje je hrvatska strana objavila i ponudila potencijalnim koncesionarima odnose se na područje za koje nije izvršeno razgraničenje, čime je narušen Protokol o privremenom režimu iz 2002. godine.

Inače, detalji procesa traženja rješenja za „crnogorsku teritoriju koja je pod sporom“, kako Prevlaku vidi predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, javnosti nijesu poznati, osim da su Vlade formirale posebne Komisije. Samo bi se povremeno davale šture informacije koje su se često svodile na citiranje Privremenog protokola o Prevlaci kao prije dvije godine kada je o ovom pitanju, pred poslanicima govorio tadašnji potpredsjednik Vlade Crne Gore, Igor Lukšić.

„Protokolom je utvrđeno posredovanje i garancije UN i definisano važenje do definitivnog utvrđivanja državne granice između Crne Gore i Hrvatske. Više je nego jasno da se ovdje radi o privremenom razgraničenju i na moru i na kopnu.“

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG