Dostupni linkovi

logo-print

Spomenik sv. Ivanu Pavlu II u Sarajevu: Podsjetnik na borca za mir u BiH


U Sarajevu je ispred Katedrale Srca Isusova otkriven spomenik nekadašnjem papi i svecu Ivanu Pavlu II. Inicijativa, koja datira još od 2007. godine, zaživjela je kroz spomenik posvećen svim ljudima dobre volje, kojima je papa u svojim posjetama uputio riječi ohrabrenja i nade u mir i suživot.

Spomenik Svetom Ivanu Pavlu II znak je njegove vjere i ljubavi prema svim ljudima u BiH, naveo je vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić. Njegove riječi ohrabrenja i poziva na mir i toleranciju i njegov spomenik trebaju u svim ljudima buditi ljubav i želju za zajedništvom i opstankom, kazao je kardinal Puljić:

„Da i ovaj njegov spomenik koji dižemo u čast njega sveca, ali njega hodočasnika i prijatelja, ovom gradu i ovoj zemlji neka bude izazov. Izazov da ne zaboravimo njegove riječi, niti mi u crkvi, niti građani ove zemlje. MI možemo i trebamo izgrađivati ovu zemlju baš kroz poštivanje, dijalog i dogovor.“

Zbog svoje ljubavi prema BiH, papa Ivan Pavle II ostavio je dubok trag kod svih njenih stanovnika, naročito među građanima Sarajeva u koje je htio doći i tokom opsade. Tokom rata pozivao je na mir i dogovor, a do njegovog okončanja u Bazilici Svetog Petra gorjela je svjetiljka za BiH. Odlazeći iz Sarajeva tokom prve posjete BiH 1997. je kazao:

„Nikada više rat. To je želja, ali ujedno i molitva koju povjeravam srcu i umu svakoga. Ovo je za BiH uistinu vrijeme gradnje, mira. Da bi se uspjelo u tako zahtjevnome pothvatu, morate se oslanjati na one na najbolje snage koje imate i na suradnju svih stanovnika BiH - svjesni da su svi ljudi braća jer su svi djeca jednoga jedinog Boga.“

Građani BiH pamtiće ga samo po dobru, naveo je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović:

„Na još svježe ratne rane njegove riječi djelovale su kao mehlem. Stupivši na tlo naše zemlje, još na Sarajevskom aerodromu Ivan Pavao II je kazao:’Neka više nikada ne bude rata. Neka više nikada ne bude mržnje i nesnošljivosti. Logiku neljudskog nasilja valja zamijeniti logikom mira’, emotivno dodavši da želi zagrliti sve stanovnike ove napaćene zemlje, poručio je da ga je u njegovom zalaganju za mir vodila želja da se osigura poštivanje svakog čovjeka i njegovih prava, bez obzira na narodnu ili vjersku pripadnost. Svojim univerzalnim humanističkim stavom ostavio je snažan i upečatljiv trag i pouku koja je trajno aktuelna i motivirajuća. Zato na ovakve poruke stalno moramo podsjećati kako bismo lakše gradili uistinu slobodno i demokratsko društvo, prihvatljivo i komotno za sve narode i građane koji žive u BiH.“

Inicijativa o gradnji spomenika datira još od 2007. godine, a pokrenuli su je Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" i Vrhbosanska nadbiskupija.

Otkrivanju spomenika je prisustvovalo nekoliko stotina stanovnika BiH.


Urumović: Fotografija s Koševa kao inspiracija

Idejno rješenje spomenika djelo je akademskog kipara Hrvoja Urumovića, rođenog Sarajlije sa dugogodišnjom adresom u Zagrebu.

"Statua je napravljena od silumina, legure aluminija, i boje je bijelo-srebrnkaste kako bi bilo slično sa percepcijom pape koji je uvijek odjeven u bijelo. Visina spomenika je 2,92 metra. To je jedan prikaz Ivana Pavla II koji je oslonjen na papinski štap što je karakteristična poza iz njegove kasne životne dobi. Jedna njegova slika sa Koševa kada je posjetio Sarajevo poslužila mi je kao inspiracija", kaže Urumović za RSE.

On ističe da mu je rad na spomeniku bio jedinstveno iskustvo.

"Takva prilika se ne pruža svaki dan. Svijet već ima puno spomenika Ivanu Pavlu II, znači ovaj u Sarajevu, svakako, nije među prvima i bit će ih još pogotovo nakon nedavne kanonizacije ovog pape. Međutim, ono što sam primijetio na drugim spomenicima jeste da su svi njihovi autori igrali na kartu te blagosti Ivana Pavla II. Ipak, uz tu blagost u tim godinama kada je i fizička bol nastupila, pojavila se još jedna nota na njegovom licu - spremnost da trpi, da podnosi psihičku i fizičku bol, odnosno da podnese žrtvu za druge, i to je ono što je bilo najizazovnije da se primijeni na portretu i na posturi cijeloga spomenika", navodi Urumović.

Sv. Ivan Pavao II posjetio je Bosnu i Hercegovinu nedugo poslije završetka rata, 12. i 13. aprila 1997. godine kada je bio u Sarajevu, odnosno 22. juna 2003. godine kada je posjetio Banju Luku.

Franjo Topić

Franjo Topić

"On je priznao Bosnu i Hercegovinu odmah nakon referenduma 1992. godine. On je još tada rekao da je važna BiH radi ekumenizma i dijaloga a što su dvije najveće ideje ovoga stoljeća. On je shvatio važnost Bosne i Hercegovine, odnosno da ako u ovoj zemlji umru dijalog i ekumenizam - umrijet će u čitavom svijetu“, konstatuje monsinjor Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak.

Rođen u Poljskoj kao Karol Józef Wojtyła, sv. Ivan Pavao II bio je 264. nasljednik apostola Petra. Sveštenikom postaje 1946. godine, a biskupom 1958. godine i jedan je od najmlađih papa novijeg doba. Zastupao je stavove koje su neki katolici smatrali konzervativnim.

"Ivan Pavao II je crkvu otvorio više prema svijetu, često je putovao, ali je bio i mistik. On je spajao ono što je za mnoge bilo nespojivo. On je sa svima mogao razgovarati, sa lijevima i desnima, sa svim religijama. Prisjetimo se samo kada je dva puta dolazio u Bosnu i Hercegovinu, tada se susreo svim našim komšijama - pravoslavcima, muslimanima i židovima. Kod njega to nije bila nikakva fraza ili protokol već uistinu nešto što je smatrao važnim, normalnim i obaveznim“, ocijenjuje Topić.

Da je bio istinski prijatelj Bosne i Hercegovine svjedoči i podatak da je Ivan Pavao II u službenim obraćanjima za vrijeme svog pontifikata Bosnu i Hercegovinu spominjao više od 250 puta.

"Pokrenuli smo inicijativu postavljanja spomenika jer svi mi, bh. građani, ne smijemo zaboraviti čovjeka koji se toliko borio za mir u Bosni i Hercegovini. I danas, kad bude postavljen ispred Katedrale, da spomenik bude poruka onoga koji se za vrijeme rata borio za čovjeka, za mir u BiH i za jednaka prava jer to i danas treba", zaključuje kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup i metropolit.
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG