Dostupni linkovi

logo-print

Spomendan u Hrvatskoj: Lustracija ne stanuje ovdje


Goli otok

Goli otok

U Hrvatskoj su tek oporbeni HDZ i predsjednik Ivo Josipović obilježili Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritativnih režima, proglašen nedavno na tragu rezolucije Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o osudi totalitarnih i autoritarnih režima.

Povjesničari različito vrednuju socijalističko razdoblje i – dok jedni misle da ovaj dan ne može biti povod za razgovor o lustraciji, drugi tvrde da je ona potrebna, međutim da nije moguće stvoriti mehanizme i da je jedino što preostaje – govoriti o zločinima iz tog razdoblja.

Vladajuća većina lijevog centra nije nikakvim prigodnim manifestacijama obilježila Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritativnih režima u četvrtak, proglašen pred koju godinu spomendanom. Iako je Predsjedništvo Sabora, ukidajući u proljeće svoje pokroviteljstvo nad budućim komemoracijama na Bleiburgu, reklo da bi zauzvrat trebalo malo pojačati obilježavanje ovog spomendana, to se nije dogodilo. Zašto, objasnio je na sjednici Vlade premijer Zoran Milanović.
Spomenik žrtvama Bleiburga

Spomenik žrtvama Bleiburga


„Ne želimo da se radi politička predstava. Ja znam da tome namjerno mnogi u ovoj zemlji, ili neki u ovoj zemlji neće odoljeti i to rade upravo ovih dana i pokušavaju još jednom – tamo gdje nema nikakvog razloga – podijeliti hrvatske građane, ljude koji žive u ovoj zemlji. Mi u tome nećemo sudjelovati. Barem ja neću, a koliko poznam sve ovdje - neće nitko“, istaknuo je Milanović.

Ovaj je spomendan proglašen na tragu rezolucije Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o osudi totalitarnih i autoritarnih režima otprije koju godinu, gdje se – pojednostavljeno govoreći – izjednačuje nacizam i staljinizam, a svaki se komunizam izjednačuje sa staljinizmom.

Ako to nije napravila vlast, zato je HDZ obilježio ovaj spomendan tribinom u Dubrovniku i konferencijom za novinare u Splitu. Splitsko-dalmatinski župan i županijski šef HDZ-a Ante Sanader, inače brat mnogo poznatijeg Ive, kazao je kako aktualna vlast ne pokazuje ni najmanju želju da obilježi spomendan sjećanja na žrtve totalitarnih sustava.

„To nas vodi do toga da se ta vlast očito srami svoje prošlosti“, ocjenjuje on.

Posebnim se priopćenjem oglasio i predsjednik Ivo Josipović, zalažući se za puno poštivanje svih žrtava autoritarnih i totalitarnih poredaka.

Iskonsko zlo

Je li ovaj spomendan bio potreban, i je li u Hrvatskoj potrebna lustracija za zločine iz vremena socijalizma? Ako je potrebna, kako bi ona trebala izgledati, i je li možda za nju prekasno? Što se tiče partizanskih zločina iz vremena završetka Drugog svjetskog rata, dakle onoga što se zbirno zove Bleiburg, na Bleiburgu su bili i premijer Milanović i predsjednik Josipović, a put im je još pred 10 godina otvorio tadašnji premijer Ivica Račan.
Jasenovac

Jasenovac


"S ovoga mjesta upućujem iskrenu ispriku i sućut svima čiji su životi na bilo koji način obilježeni bleiburškom tragedijom, svima koji su na bilo koji način patili zbog Bleiburga. Nedavno sam se poklonio žrtvama Jasenovca, a sada izražavam sućut i žaljenje zbog Bleiburga kad to već ranije nisu učinili oni koji su to morali napraviti," kazao je Račan na Bleiburgu svibnja 2002. godine.

Lustracija ne stanuje u Hrvatskoj, stav je povjesničara koje smo konzultirali. Za povjesničara Ivu Goldsteina spomendan koji je ustanovljen u sjećanje na 23. kolovoza 1939. i sporazum Hitler – Staljin ima izvjesno značenje za one države koje su tada bile žrtve dviju diktatura, međutim u Hrvatskoj on nije povod za razgovor o mogućoj lustraciji, i treba biti vrlo oprezan kada se tim datumom barata.

„Svatko će proznati da su neki staljinistički režimi počinili velike zločine. Komunizam kao ideja bio je zaražen tim staljinističkim odvjetkom, ali je sama ideja komunizma dobra jer promovira ravnopravnost i jednakopravnost među ljudima,“ kaže Goldstein.

„S druge strane imamo nacizam i fašizam koji su u svom iskonu zlo. Ja bih rekao da je to iskonsko zlo sa velikim Z! To su dvije potpuno različite razine naše perceprije tih režima i zločini koji su počinjeni u ime tih režima naravno da su zločini, ali treba vidjeti kontekst. Prema tome, mi u Hrvatskoj ne možemo reći da su Jasenovac i Bleiburg bili isto. I Bleiburg je bio zločin, ali Jasenovac je bio zločin genocida, a Bleiburg ratni zločin ili zločin protiv čovječnosti. Prema tome, niti su ti zločini isti, niti su režimi u čije ime su ti zločini počinjeni isti i jednakovrijedni.“

Njegov kolega Ivo Banac kaže za RSE kako je razgovor o lustraciji uvijek na mjestu, ali se boji da se tu ne može puno napraviti.

„Ne zbog toga što nema mnogo primjera ljudi koji zbog svog mjesta u komunističkoj diktaturi ne bi smjeli obnašati razne javne funkcije – dan-danas to postoji, ali mehanizmi kako da se to regulira nisu prisutni i ja ne vidim da će se stvoriti. Dakle, jedino što možemo napraviti je ono što se na ovaj spomendan i događa – da se govori o zločinima. Što se mene tiče svi su zločini jednaki, i ja ne bih stavio naglasak na jedne ili na druge, treće ili četvrte... Međutim, naravno da uvijek postoje oni koji će staviti upravo takav naglasak“, kaže Banac.

U priopćenju Centra za suočavanje s prošlošću Documenta povodom spomendana osuđuje se svaka relativizacija zločina, traži se da se odredi lokacija u Hrvatskoj za komemoriranje ubijenih ratnih zarobljenika i civila 1945-te, ubrzavanje istraživanja činjenica o zločinima iz vremena NDH, kao i istraživanje sudbine političkih zatvorenika zatočenih na Golom otoku i drugim zatvorima zbog delikta mišljenja.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG